Igre moći ‘cara’ Kine: Evropa više strahuje od Xija nego od Putina

Dok su se zapadna Evropa i SAD bavile raznima krizama, kako zdravstvenim tako i ratnim sukobima, komunistička Kina sve je promatrala iz prikrajka i kovala plan kako da postane najjača velesila na svijetu.

 

 

Prema podacima kineske organizacije koja se bavi nadzorom globalnih investicija ove zemlje (Chinese Global Investment Tracker), od 2000. do 2019. godine od kineskih investicija u Evropi, vrijednih 129 milijardi dolara (107 milijardi eura), 10 milijardi dolara otišlo je u zemlje srednje i istočne Evrope. Kakve su to igre moći ‘cara’ Kine?

 

 

Zbog sve većeg broja preuzimanja i pripajanja evropskih kompanija prilikom kineskih investicija EU izražava sve veću zabrinutost, a na sjednicama EU parlamenta više spominju Kinu kao opasnost za EU nego Rusiju. Inače, kineske investicije u Evropi provode se uz podršku državnih institucija putem kineskih kompanija kao što su Huawei ili China Ocean Shipping Company (COSCO). Kina koristi i moćnu polugu, a to je davanje kredita preko svoje Azijske infrastrukturne investicijske banke i Kineske banke za uvoz i izvoz, a to ponajviše koriste zemlje zapadnog Balkana.

 

 

Za vanjskotrgovinsku kinesku politiku najviše je zaslužan Xi Jinping, koji je došao na čelo Partije 2012. Odmah nakon dolaska pokrenuo je projekt “Jedan pojas, jedan put”, preko koje želi učvrstiti kinesku poziciju u Evropi, ali i ostatku svijeta. Na mlin su mu išla previranja u Evropi zbog migrantske krize, Brexita, ali i turbulencije u SAD zbog dolaska, potom i odlaska Donalda Trumpa. Nadalje, Kina je uspjela 2012. održati veliki summit na kojem je Xi Jinping izabrao zemlje istočne i srednje Evrope. Među njima su zemlje bivše Jugoslavije, što su ovi zdušno prihvatili jer im je Kina obećala velike investicije, što je njima prijeko potrebno za ostanak na vlasti.

 

 

Velika ulaganja

 

Kina je obećala najviše ulaganja u prometnom i energetskom sektoru. Zbog velikih ulaganja u EU Kina je 2020. uspjela preuzeti evropske firme u vrijednosti od čak 8,4 milijarde dolara. Najviše su uložili u Veliku Britaniju, čak 52 milijarde dolara, od 2000. do 2020., ponajviše u informacijsku i telekomunikacijsku tehnologiju. Što se tiče Balkana, Srbija se pokazala kao kineski najlojalniji partner.

 

 

Međutim, Srbija kineske projekte finansira zajmovima. Njih vrlo malo koristi imaju domaće firme i stanovništvo. Najviše ulaganja u Srbiju bilo je 2018. godine – 686 miliona eura, a 2020. bilo ih je oko 530 miliona eura. Samo od 2013. do 2019. kineska ulaganja dosegnula su približno 10 milijardi dolara. Crna Gora najviše je od Kine dobila 2020., oko 72 miliona eura. Međutim, Crnogorci se nalaze u vrlo lošoj poziciji jer ne mogu vratiti posuđeno, čime bi Kina mogla “ovršiti” Crnu Goru. Zbog troškova autoceste između jadranske luke Bar i granice sa Srbijom crnogorski je dug oko tri milijarde eura. To je oko 70 posto godišnjeg BDP-a Crne Gore.

 

 

“Raditi milijardu eura investicije, 25 posto BDP-a, na bazi idejnog projekta… Prosječno obrazovan građanin, kad gradi kuću, prvo pita majstora može li napraviti neki predračun radova, a mi smo ušli u to bez natječaja, na bazi idejnog projekta”, izjavio je Miloš Vuković, ekonomski konsultant iz Podgorice.

 

 

Milijarde eura

 

Važna država na Balkanu za Kinu je BiH, gdje su pokrenuli 29 projekata vrijednih više od pet milijardi eura. Kina ne štedi novac ni u Sjevernoj Makedoniji. Pokrenuli su 15 projekata vrijednih oko 655 miliona eura, a ponajviše u toj zemlji ulažu u zdravstvo i obrazovanje. Pelješki most, najskuplji projekt u Evropi ikad sufinanciran novcem iz EU fondova, otvoren je 26. jula ove godine. No,na toj svečanosti nije bila niti predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen niti evropska povjerenica za kohezijsku politiku Elisa Ferreira.

 

 

Premijer Andrej Plenković posjetio je Pelješki most 29. jula 2021., kad je postavljen posljednji segment mosta dugog 2,4 kilometra. Tom prilikom održana je ceremonija uz vatromet. Plenković, ministar saobraćaja Oleg Butković, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, bivši ministar finansija Zlatko Marić i drugi članovi Vlade fotografirali su se s kineskim radnicima. Radnici su držali hrvatsku i kinesku zastavu.

 

 

Hrvatska vlada tu je fotografiju objavila na svojem profilu na Twitteru, što je izazvalo negodovanje u Evropskoj komisiji. U odjelu EK zaduženom za projekte sufinansirane u Hrvatskoj, Sloveniji i Bugarskoj napominju da je ovime odaslana loša slika s gradilišta. U Briselu se i inače protive utjecaju Kine u zemljama članicama EU. Na samom gradilištu ne vide se znakovi promoviranja Kine. Ali zato se videovezom na svečanom otvaranju mosta javio kineski premijer. Ipak, kineski predsjednik Xi Jinping, koji je de facto “capo di tutti capi” u Kini, nije se oglasio. To može značiti da Hrvatska nije toliko značajna u njegovoj politici.

 

 

Žmiri jednim okom

 

Tome pridonosi i to što je Hrvatska u NATO-u, ali i u EU, pa je zbog toga privržena Zapadu. No unatoč priljevu kineskoga kapitala, EU ostaje vodeći ekonomski partner zemalja zapadnog Balkana s oko 79 posto. No ulaganja iz EU su rijetka i praćena su strogom kontrolom protoka novca, kao i kontrolom zagađenja okoliša i radničkih prava. Kina na takve stvari žmiri jednim okom. To vodeći političari u ovom dijelu Europe čekaju otvorenih ruku, pišu 24sata.

 

 

Kini je i situacija s Rusijom došla veoma dobro, posebno zbog mogućnosti nabavljanja jeftinog plina. Ali Xi Jinping će uvijek taktizirati i sa Zapadom i s Rusijom, sve dok ne postigne svoj cilj. A to je postati najjači lider i država na svijetu. Ideja je jednostavna. Kina u stranim zemljama finansira gradnju luka, željeznica i ostalih velikih infrastrukturnih projekata. Ako ne financira, kao u slučaju Pelješkog mosta, zainteresirana je za gradnju. Strategija je dublja ekonomska saradnja s mijenjanjem političkog i ekonomskog djelovanja te zemlje, naravno – u kinesku korist. Tu kao primjer može poslužiti Grčka. Ona je 2010., nakon ekonomskog sloma, dala luku Pirej u zakup na 35 godina kineskoj kompaniji.

 

(Raport)

(76)

Igre moći ‘cara’ Kine: Evropa više strahuje od Xija nego od Putina

| Slider, Šokantno, Vijesti, Zanimljivosti |
About The Author
-