HRVATSKI MEDIJI ANALIZIRAJU: Šta bi bilo da je zločinac Tuta umro prije 30 godina?

“U Mostaru je u petak umro čovjek koji je 90-ih zagorčio živote tisuća građana Bosne i Hercegovine.”

 

 

“Slobodna Dalmacija” donosi odličan komentar na smrt ratnog zločinca Mladena Naletilića Tute koji prenosimo u cijelosti.

 

 

“U Mostaru je u petak umro čovjek koji je 90-ih zagorčio živote tisuća građana Bosne i Hercegovine. Osuđeni ratni zločinac Mladen Naletilić Tuta (75) umro je u bolnici od srčanog udara. Cinici bi rekli da je takva smrt jedini dokaz da je pokojnik imao srce.

 

 

Osnivač i zapovjednik zloglasne Kažnjeničke bojne – paravojne jedinice koja je u ratu u BiH počinila brojne zločine nad muslimanima – Tuta je 90-ih bio nedodirljivi vladar Hercegovine, a zbog tadašnjih djela u Haagu je 2003. osuđen na 20 godina zatvora. Kada se po isteku dvije trećine kazne 2013. vratio u Hrvatsku, suđen je zbog poticanja na ubojstvo vojnika HVO-a Damira Brekala 1995., za što je lani dobio tri i pol godine zatvora.

 

 

Te 1995. „organizirao je dovođenje nekoliko osoba u prostorije zapovjedništva paravojne postrojbe u BiH. Te osobe je zlostavljao zajedno s drugim pripadnicima postrojbe. Potom je jednom od pripadnika te postrojbe rekao da ubije jednu osobu koja je privedena. Taj pripadnik je uzeo pištolj i ispalio hitac u glavu toj osobi, ali je život te osobe spašen” – tako je Vrhovni sud obrazložio lanjsku presudu protiv Tute.

 

 

Već iz ovog pravničkog pasusa vidimo kako se Naletilić ponašao u zlovremenu i kakve je ovlasti imao. A to je tek mala sličica – nipošto najsurovija – iz biografije ovog hercegovačkog „gospodara rata”.

 

 

MAKRO S DVA RAZREDA GIMNAZIJE

 

 

Mladen Naletilić rođen je 1946. u Širokom Brijegu. Iako je o sebi govorio kao o intelektualcu, završio je tek dva razreda gimnazije. Krajem 60-ih odlazi u Zapadnu Njemačku, gdje se povezuje s hrvatskom političkom emigracijom, a istodobno se bavi kockanjem i kockarnicama, koje je otvarao po Njemačkoj, Nizozemskoj i Belgiji. Kako je 1995. ispričao za Nacional, nekih je kasina bio vlasnik, a nekih suvlasnik.

 

 

Nešto drukčije svjetlo na Tutine njemačke godine baca pismo koje je 90-ih tadašnji šef Hrvatske izvještajne službe (HIS) Miroslav Tuđman uputio Franji Tuđmanu, tadašnjem predsjedniku Hrvatske: u tom obavještajnom izvještaju sin ocu povjerava da je Naletilić u Njemačkoj bio – makro.

 

 

To mu nije bio jedini „rubni posao”. Kako je 2002. u Nacionalu, u članku „Po Šuškovom naređenju, Tutina bojna ubijala je ‘loše’ Hrvate”, pisala pokojna istraživačka novinarka Jasna Babić, Tuta je surađivao s njemačkim i bugarskim tajnim službama (BND i KDS). Njemački novinar Erich Rathfelder, ratni dopisnik berlinskog dnevnika TAZ iz Hrvatske i BiH, u svojoj knjizi „Sarajevo, i poslije” (München, 1998.) navodi da je Naletilić bio i „suradnik jugoslavenske tajne policije Udbe”, te da je „za vrijeme bosanskog rata kontrolirao mostarsko podzemlje”.

 

 

5.000 MARAKA ZA LIKVIDACIJU

 

 

Nakon demokratskih promjena 1990. godine – koje su Hrvatskoj, među ostalim, donijele poplavu bjelosvjetskih kriminalaca koji su se vraćali „s privremenog rada u inozemstvu” – Tuta dolazi u Zagreb, gdje uz odobrenje državnog vrha osniva (para)vojnu jedinicu za posebne namjene. Ime „Kažnjenička bojna” postrojba dobiva zbog strukture pripadnika: činili su je dobrim dijelom robijaši.

 

 

U sastavu bojne bilo je i stranih dobrovoljaca, od kojih su neki bili na Interpolovoj tjeralici, što je Naletilić 1995. otvoreno priznao u intervjuu za Nacional:

 

 

„U Kažnjeničkoj su se borili Nijemci, Englezi, Francuzi, Paragvajci, Argentinci. Sve sam ih poznavao otprije, dugogodišnja su to prijateljstva”, rekao je, na što ga je novinar upitao: „Među njima ima i onih koje traži Interpol?”

 

 

„Da, ima i onih koje traži Interpol, pa što?” – odbrusio je Naletilić.

 

 

Nakon što je 1991. ratovala u Hrvatskoj, s ratom u BiH Kažnjenička bojna seli u Hercegovinu, gdje čini teške zulume, čak i nad Hrvatima. Tako su u kolovozu 1992. Tutini ljudi ubili generala HOS-a i Armije BiH Blaža Kraljevića (i pratnju od osam HOS-ovih dozapovjednika), čija je „krivnja” bila u tome što se protivio pokušajima Tuđmana i HDZ-a da podijele Bosnu i Hercegovinu.

 

 

Prema priznanju jednog od ubojica, koji je 1993. u stranačkim prostorijama HSP-a ispričao sve detalje likvidacije, Tuta je svoj dvadesetorici pripadnika bojne koji su sudjelovali u akciji isplatio po pet tisuća njemačkih maraka. Dijelove transkripta tog priznanja naš list je objavio u travnju 2002. godine.

 

 

UBIJANJE ISTOČNOG MOSTARA

 

 

Tijekom 1993. Tutina bojna provodi etničko čišćenje muslimana. U travnju napada sela Sovići i Doljani u općini Jablanica, te izgoni muslimansko stanovništvo (uz razaranje njihovih domova), a u svibnju vojno podržava HVO-ovu opsadu istočnog Mostara: Haaški sud navodi da su Tutini ljudi „intenzivno granatirali područje i sprečavali dolazak humanitarne pomoći i osnovnih potrepština”.

 

 

Navodeći da su 9. svibnja 1993. HV i HVO, uključujući Kažnjeničku bojnu, „pokrenuli veliku vojnu ofenzivu na bosansko-muslimansko stanovništvo Mostara i položaje Armije BiH u gradu, što je izazvalo početak oružanog sukoba s ABiH u općini Mostar”, Haaški sud ističe kako su bosanski muslimani bili „meta široke kampanje nasilja na područjima Mostara”, a Naletilić i njegov pomoćnik Vinko Martinović bili su „vodeći izvršitelji ove kampanje protiv bosansko-muslimanskog stanovništva”.

 

 

„Kao rezultat, desetine hiljada bosanskih Muslimana napustili su Mostar, Jablanicu i druge općine u Bosni i Hercegovini. Tradicionalna etnička raznolikost ovih općina praktički je eliminirana, a na tim prostorima nametnuto je etnički homogeno društvo i institucije”, ustvrdio je Haaški sud.

 

 

To je životna ostavština ovog ratnog zločinca. Da je umro prije 30 godina, bio bi mistični, čak pomalo romantični lik iz emigrantskih legendi, koji je kockao s najvećim svjetskim kockarima i družio se s glavnim svjetskim teroristima. Ubijanjem i protjerivanjem muslimanskih civila nestala je bilo kakva romantična aureola oko njegove glave. Ostala je samo ona zločinačka.

 

(Slobodna Dalmacija)

(32)

HRVATSKI MEDIJI ANALIZIRAJU: Šta bi bilo da je zločinac Tuta umro prije 30 godina?

About The Author
-