EKSPERIMENT KOJI OGOLJUJE LJUDSKU PRIRODU: Koliko bi nas bilo spremno UBITI samo zato što nam je neko naredio?!

Na suđenjima nacističkim zločincima u Nurembergu najčešći argument obrane bio je: „Samo smo slijedili naredbe naših nadređenih“. Stanley Milgram, psiholog sa sveučilišta Yale, 1961. godine je odlučio provjeriti tada popularnu teoriju ‘Nijemci su različiti’, odnosno istražiti jesu li Nijemci osobito poslušan narod pa su zato činili zlo, ili je to nešto svojstveno svim ljudima.

 

Proveo je niz eksperimenata čiji je cilj bio ustanoviti koliko su ljudi okrutni i kako rješavaju unutarnji konflikt između poslušnosti i savjesti kada im se zapovjedi da učine nešto što će drugom čovjeku nanijeti bol.

Rezultati su bili iznenađujući, a Milgramov eksperiment do danas je jedna od najimpresivnijih studija ljudskog karaktera.

U eksperimentu je sudjelovalo 40 dobrovoljaca, muškaraca u dobi između 20 i 50 godina, koji su regrutirani putem oglasa u novinama. Svaki je dobio četiri i pol dolara.

 

‘Nemate izbora, morate nastaviti’

Na početku eksperimenta svaki od dobrovoljaca upoznao je drugog sudionika, a koji je u stvari bio Milgramov suučesnik. Preuzeli su uloge u kojim je dobrovoljac bio ‘učitelj’, a drugi sudionik ‘učenik’. Dio eksperimenta bio je zastrašujući elektrošok generator s razinama udara koje su počinjale na 30 volti i postupno su se povećavale za 15 volti, sve do smrtonosnih 450 volti.

 


Foto: Profimedia

 

‘Učitelj’ je trebao ispitivati ‘učenika’ i svaki netočan odgovor kažnjavati elektrošokom. Kako je ‘učenik’ u stvari bio saveznik u eksperimentu, on nije zaista primao elektrošokove, ali se vrlo dobro pretvarao da je dobio udar. U prostoriji se nalazio i eksperimentator, obučen u bijelu kutu, a kojeg je igrao glumac.

On je bio autoritet koji je dobrovoljcu govorio što treba raditi. Kako je eksperiment napredovao, dobrovoljci bi čuli kako ‘učenici’ zapomažu, mole da ih puste i žale se na zdravstveno stanje.

Kada je dostignuta razina od 300 volti, ‘učenik’ bi udarao u zid i preklinjao da bude pušten. Nakon toga bi zašutio i odbio odgovoriti na bilo koje postavljeno pitanje. Dobrovoljac ‘učitelj’ bi  tad dobio uputu da neodgovaranje na pitanje tumači kao pogrešan odgovor i nastavi s elektrošokovima.

Ako bi dobrovoljac htio odustati, autoritet, eksperimentator, uputio bi mu uvijek isti niz naredbi: „Molimo, nastavite“, „Eksperiment zahtijeva nastavak“, „Apsolutno je neophodno da nastavite“ i „Nemate izbora, morate nastaviti“.

 

Znojili se i drhtali, ali naredbe su slušali

Kao mjera poslušnosti korištena je razina električnog šoka koju je sudionik bio voljan koristiti.

Rezultati su bili zaista poražavajući. Čak 65 posto dobrovoljaca pristalo je upotrijebiti maksimalan udar od 450 volti, dakle ubiti čovjeka, a baš svi su koristili razinu od izrazito bolnih 300 volti.

Milgram je zapisao kakve su reakcije dobrovoljci pritom imali: znojili su se, drhtali, nervozno grizli usne, zabijali si nokte u dlanove,  a neki i imali napade nervoznog smijeha. Ali naredbe su slušali.

 

 Foto: Profimedia

 

Zbog čega je toliki broj sudionika izveo naizgled sadistički čin prema uputama autoriteta? Prema Milgramu, fizička prisutnost autoriteta je dramatično povećala pokornost. Činjenica da se studija provodi pod pokroviteljstvom Yalea (pouzdane i vjerodostojne akademske ustanove) je mnoge sudionike navela da vjeruju kako je eksperiment siguran. Na poslušnost je utjecalo i što se odabir učitelja i učenika činio nasumičnim, a sudionici su pretpostavili da je eksperimentator kompetentan stručnjak.

 

Malo ljudi se sposobno oduprijeti 

„Obični ljudi, jednostavno radeći svoj posao i bez osjećaja neprijateljstva, mogu postati sudionici u groznom destruktivnom procesu. Štoviše, čak i kada destruktivni učinci njihovog rada postanu očiti i jasni, i kada se od njih traži da nastave s djelovanjem koje je nespojivo s temeljnim moralnim načelima, relativno malo ljudi posjeduje sposobnost potrebnu da se odupre autoritetu“, izjavio je Stanley Milgram, čiji eksperiment su kasnije oponašali drugi istraživači na većim grupama ljudi i došli do sličnih rezultata.

Njihovih zaključaka nije se loše prisjetiti u današnje vrijeme, kada brojne države, a osobito moćne, vode ljudi skloni vladanju ‘čvrstom rukom’. Nadajmo se da većina nas, „običnih, malih ljudi koji samo rade svoj posao“, nećemo doživjeti moralne dileme kakve su imali Milgramovi ispitanici. Ili da nas malo veći postotak neće baš slijepo slijediti autoritete.

(100posto/SB)

(107)

EKSPERIMENT KOJI OGOLJUJE LJUDSKU PRIRODU: Koliko bi nas bilo spremno UBITI samo zato što nam je neko naredio?!

About The Author
-