Sa bh. ekonomistom razgovarali smo o oporavku izvoza, idejama za otvoreno tržište dijela zapadnog Balkana, ali i potezima koje bi BiH trebala poduzeti za ubrzanje ekonomije.
Piše: DARKO OMERAGIĆ
U moru loših vijesti koje smo, na svu sreću, ostavili iza sebe zajedno s 2021. godinom prije kraja minute pojavila se i jedna dobra vijest – bh. ekonomija je pokazala jedan od ključnih znakova oporavka – povećanje izvoza za 34,8 posto u odnosu na godinu prije.
Izvoz je tako, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih 11 mjeseci prošle godine iznosio 12,9 milijardi KM, a neke prognoze govore da će, kada se saberu i rezultati za decembar, izvoz iznositi skoro 15 milijardi KM. U isto vrijeme nam je porastao i uvoz i to za 26,5 posto, pa je pokrivenost uvoza izvozom trenutno 66,3 posto, što znači da robni deficit Bosne i Hercegovine iznosi 6,55 milijardi KM. Daleko je to, naravno, od onoga što pamte stariji stanovnici Bosne i Hercegovine, kada je 1990. godine za vrijeme Socijalističke republike BiH 1990. pokrivenost uvoza izvozom iznosila 110 posto. Ipak su to bila drugačija vremena u kojoj su važila pravila takozvanog planskog gospodarstva.
“Slobodna Bosna” je u razgovoru sa ekonomistom Admirom Čavalićem istražila šta je dovelo do prošlogodišnjeg brzog oporavka bh. privrede koja je uostalom kao i ekonomija ostatka svijeta bila “pod ključem” 2020, ali i dijelom i prošle godine. Jedno je jasno – bh. privredi nisu naškodili političari koji su se uhvatili u kolo baveći se samo njima bitnim temama tipa “prenosa nadležnosti s države na entitet” ili uzaludnim pokušajima kreiranja izbornih pravila onako kako to njima odgovara. Kako nisu naškodili, tako nisu pomogli bh. ekonomiji jer nisu reformisali tržište rada niti su smanjili nepotrebno visoke namete na rad, a nisu doveli nijednog ozbiljnog stranog investitora u BiH. Tajna oporavka bh. privrede leži u nekim sasvim drugim okolnostima koje za “Slobodnu Bosnu” otkrivamo i analiziramo s našim sagovornikom.
KINESKA “POMOĆ”
“Nekoliko je faktora uticalo na povećanje izvoza, a jedan od njih je oporavak potražnje na tržištu zemalja EU, što je najbitnije iz konteksta bosanskohercegovačkog izvoza, ali i tržišta CEFTE. Drugi faktor je promjena geopolitičkih i ekonomskih okolnosti uslijed pandemije COVID-19 i globalne recesije. Tu, prije svega, mislim na odnose EU – Kina i drugih zemalja Azije. Domaći izvoznici su se brzo prilagodili spram nove normalnosti u poslovanju i iskoristili prostor da afirmišu vlastitu proizvodnju. Kada je riječ o sektorima, mislim da će energija biti ključna za 2022. godinu. Tu je svakako bitna i bh. drvna industrija koja bilježi dobar rast. Analiza rasta izvoza u prethodnoj godini pokazuje da imamo nastavak trendova u pravcu naše strateške orijentacije na B2B tržište odnosno tržište poslovne potrošnje. Bosna i Hercegovina je konkurentna na navedenom i to treba dalje iskoristiti tijekom ovih i narednih godina. Mi smo svoju šansu iskoristili kada se poveća potražnja tvrtke iz Europske unije. Njihov je oporavak pomogao našem izvozu. Geopolitičke tenzije, raskinuti lanci snabdijevanja i povećanje transportnih troškova, a posebno brodskog transporta učinilo je kineske proizvode i poluproizvode skupljim u odnosu na bosanskohercegovačke”, rekao nam je Čavalić.
Prema njegovom mišljenju, na novonastaloj situaciji u svijetu profitirale su zemlje koje se nalaze u blizini Europske unije, a jedna od njih je i BiH.
S obzirom na to da se u posljednjih nekoliko mjeseci Srbija snažno zalaže za inicijativu “Otvoreni Balkan” koja nije dobila podršku BiH (prije svega FBiH), zanimalo nas je Čavalićevo mišljenje o ovoj inicijativi, kojim argumentima i stavom bi se BiH trebala postaviti spram ove ideje.
“Ekonomski gledano BiH bi se tu mogla ‘pronaći’ i imali bismo više koristi nego štete, pa bi to trebalo gledati i na način da bismo mogli pokoriti tržište Srbije i iskoristiti veliko tržište. Međutim, ima tu jedan drugi, rekao bih, politički problem, a to je da nema garancije izlaska iz takvog jednog saveza. Mi kada bismo ušli u ‘Otvoreni Balkan’ uz činjenicu da je u BiH način odlučivanja vrlo kompleksan ne bismo imali garancije kako da izađemo. Ne znam da li bi bilo potrebe za izlaskom, ali bi to moglo predstavljati problem. Dakle, mi bismo u eventualnim pregovorima za ulazak u ‘Otvoreni Balkan’ trebali tražiti da se iz njega može izaći na jedan način koji inače nije uobičajen kada se ulazi u takve sporazume, a to znači bez odlučivanja naših ‘domova naroda’. To jedini i suštinski problem koji nije komuniciran u javnosti”, kaže Čavalić.
No da se vratimo na bh. izvoz koji je prošle godine rastao na krilima oporavka EU i svih ostalih okolnosti koje su nam išle na ruku. Najveći bh. izvoznici su i dalje najveće industrijske kompanije u BiH poput ArcelorMittala Zenica, Alumine Zvornik, Sisecam Sode Lukavac, GlobalIspat koksne industrije Lukavac, Preventa, konjičkog Igmana, Natron-Hayata Maglaj ili Bosnalijeka. Ipak, nije izvoz jedino mjerilo uspjeha jedne ekonomije. Primjer je mostarski Aluminij – čim je propao porastao je izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine! Dakle, izgubili smo kompaniju u kojoj je radilo nekoliko stotina radnika, pa su elektroprivredne kompanije u FBiH mogle višak struje plasirati na inostrano tržište.
“U socijalizmu smo ‘patili’ za pojmom deficit, ali su ljudi u to vrijeme imali manjak nekih proizvoda. Mi smo svi ovdje iz bivše Jugoslavije naslijedili jedan fetiš da nam mora pokrivenost uvoza izvozom biti 100 posto. SAD i Njemačka su stalno u deficitu. U ekonomiji nisu stvari tako jednostavne. Na primjer, mi najviše uvozimo naftu i naftne derivate kako bismo pokrenuli ekonomiju, a to nam podiže deficit. Dokle god je bh. ekonomija u tranziciji imat ćemo i deficit i dok se ne izgradimo i potpuno oporavimo svoju ekonomiju bićemo u deficitu. Naš cilj ne može biti samo ukidanje deficita. Naš cilj treba biti razvoj ekonomije pa će samim tim porastom i izvozom, a manje ćemo uvoziti robu koju mi sami proizvodimo. Mi smo 2020. godine imali problem jer nam je pao uvoz. To je blokiralo rad nekih naših kompanija koje nisu mogle uvoziti komponente iz Kine.
Bh. građanima je jasno kako žive i nijedan od ovih ekonomskih podataka koji se tiču uvoza ili izvoza im ništa ne znači. Jednom je ugledni pisac i polemičar iz Zagreba Igor Mandić gostujući na jednoj od televizije u Hrvatskoj šaljivo rekao:
“Kad na TV čuvam riječ BDP (bruto društveni proizvod) odmah se uhvatim za daljinski upravljač.”
ZAŠTO JE HRANA SKUPA?
I zaista je tako. Bh. građanima je jasno stanje ekonomije kada primi platu ili penziju i kada vide šta s tom platom/penzijom mogu. Veći šok javnosti izazivaju cijene hrane nego Dodikovo svakodnevno blaćenje države ili priča o novom ratu. Pa i među cijenama hrane koje su u posljednjih nekoliko sedmica/mjeseci porasle linearno između deset i 30 posto (neke i više) postoje one koje su dramatično rasle. Tako je među bh. domaćicama jedna od glavnih tema cijena putera. O cijeni putera koji je u BiH skuplji nego u Njemačkoj napisano je tekstova i tekstova, ali i za to naš sagovornik ima logično objašnjenje:
“Naše usluge su u odnosu na cijene u svijetu jeftinije, ali su naši proizvodi skuplji. Zato ljudi u BiH dolaze da poprave zube, da se ošišaju i slično. Objašnjenje je u tome da je cijena rada i satnice u Njemačkoj viša. S druge strane, naši proizvodi su skuplji jer nismo produktivni i ne koristimo puno mašina, imamo malo tržište i loše putne komunikacije. Lakše je proizvesti maslac za 80 milijuna Nijemaca nego za četiri milijuna Bosanaca i Hercegovaca. Zato Nijemci mogu proizvesti jeftiniji maslac nego mi”, kaže Čavalić.
U ovoj godini bi se izvršna vlast na svim nivoima u BiH, prema riječima Admira Čavalića, pod hitno trebala prihvatiti reforme koje su najavljivane, a to su izmjene zakona o porezu na dohodak i doprinosima i izmjenama zakona o radu. Niži nivoi vlasti (kantoni i općine) moraju smanjiti parafiskalne nazive (brojne takse) koje ne služe ničemu drugom osim da pune budžete kako bi se u kantonima i općinama zaposlilo što više stranačkih uhljeba.
(SB)
(22)
Related posts:
PREMIJERKA RS SAMA SEBI NE VJERUJE: “U Republici Srpskoj evidentan je broj zaposlenih, a 1. mart nije praznik nego okidač za rat…”!
SVE OČI UPRTE U TUZLU: Federalni ministar Salko Bukvarević objavljuje Registar branitelja
IMOVINSKI KARTON OTKRIVA BOLNU ISTINU: Milorad Dodik bolji poljoprivrednik nego predsjednik, a tek da vidite koliko je „teška“ supruga Snježana…
OPET ĆE SE ZAKUHATI: U Narodnoj skupštini Republike Srpske na redu rasprava o zakonu koji OPOZICIJA JEDVA ČEKA…
SDA POTOPILA VULINA: “Nikad više nećete vršiti teror nad građanima Sarajeva”
URNEBESNO: Ne biste vjerovali s kojom pjesmom je Dragan Mektić čestitao „mandatarenje“ Zoranu Tegeltiji i uspješne konsultacije s…
Ovo su propusti zbog kojih može planuti sarajevsko naselje Tibra 2…
KOMŠIĆ “UPOZNAO” BEOGRADSKE MEDIJE SA REALNOŠĆU: “Nemojte misliti da je Milorad Dodik važan i da se neko…
OGLASILA SE I NJEMAČKA AMBASADA U SARAJEVU: „Izričito vas molimo da…“
VANREDNE MJERE PROTIV KORONAVIRUSA RAZOTKRILE DODIKA: U svemu kopira Vučića, od obračuna sa nepoćudnim medijima, preko spektakularnih dočeka kineskih i ruskih aviona, do zarobljavanja institucija…
