zapadnom Balkanu…
Svijet se nepovratno promijenio od početka pandemije Kovid-19, kazao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine na otvaranju 8. Globalnog foruma u Bakuu.
Šefik Džaferović je zajedno sa predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim otvorio ovaj događaj koji okuplja preko 300 zvanica iz više od 40 zemalja u azerbejdžanskoj prijestolnici.
“Pandemija KOVID-19 predstavlja prelomni događaj naše epohe. Nakon više od pet miliona mrtvih, neizmjerne ljudske patnje i ruinirane ekonomije, svijet više ne može biti isti. Od početka pandemije, čovječanstvo je bilo posvećeno jednoj težnji: kako vratiti sve na staro. Pa ipak, i nakon što smo zahvaljujući nauci iznašli način da upravljamo ovom zdravstvenom krizom, posve je jasno: stvari nikada više neće biti kao prije”, istakao je na početku govora, javlja BHRT.
Džaferović je naglasio kako ovo nije prva globalna kriza s kojom se svijet suočava, ali da je ovo prva kriza iz koje ne izlazimo s optimizmom.
“Nakon Drugog svjetskog rata, izgledalo je kao da je svanulo novo jutro za čovječanstvo i ljudi su krenuli u budućnost sa velikim nadama. Povelja Ujedinjenih nacija svjedoči o snažnoj vjeri u bolju budućnost, koja se u ljudima rađa nakon što prebrode velike kataklizme. Kada sagledavamo perspektive aktuelnog trenutka, ne možemo uočiti sličan optimizam. Ne samo zato što pandemija još uvijek nije u potpunosti okončana i obuzdana. Iako smo, zahvaljujući vakcinama i drugim sredstvima, uspjeli staviti pandemiju pod kontrolu i otvorili put ka njenom prevazilaženju, ipak ne osjećamo da je pred nama svijetla budućnost”, kazao je on.
Zdravstvena kriza još nije ni završena, a već se naziru obrisi novih kriza, rekao je član Predsjedništva BiH.
“Čitavi dijelovi svijeta se suočavaju sa nestašicama hrane, električne energije i plina. Svjedočimo krizi međunarodnih snadbjevačkih lanaca. A povrh svega toga, otvaraju se i nove sigurnosne krize, od Pacifika do Evrope. Klimatska i migrantska kriza su počele prije pandemije, a sasvim je izvjesno da će i iduće godine biti obilježene njima. Stječe se utisak da kriza postaje naš modus vivendi. Pored materijalnih kriza, naše vrijeme je obilježeno i krizom ideja. Živimo u vremenu bez velikih ideoloških narativa. Univerzalistički pokreti, koji su težili raznim oblicima emancipacije i borbe za ljudska prava, nisu praćeni onom vrstom zanosa kojoj smo svjedočili u prethodnom ili na početku ovog stoljeća.”
Kriza multilateralizma je posebno pitanje, naglasio je Džaferović.
“Ona je započela i prije pandemije, a posebno je izražena u toku borbe protiv pandemije. Umjesto da se ujedini, svijet se na samom početku pandemije zatvorio i podijelio. A jedini odgovor na pandemiju – pošto ona ne poznaje ni narode ni države ni kontinente – je zajednička akcija cijelog svijeta, putem multilateralnih mehanizama. Neko je rekao da virus COVID-19 uopće nije „diskriminatoran“. On ne bira, već jednako pogađa sve. Multilateralizam nije potreban samo za borbu protiv pandemije. Od najveće važnosti je da međunarodna zajednica, kroz multilateralne mehanizme i akcije, ponovo počne ulagati adekvatne napore na uspostavi mira i zaštiti osnovnih ljudskih prava za ljude u gorućim kriznim žarištima, od Sirije, Libije, do Jemena i Kašmira.”
Proširenje na Zapadni Balkan je nabolji način da Evropska unija stekne novu snagu i energiju.
Ako govorimo o evropskom kontinentu, navedeni duh vremena se možda najbolje pokazuje u krizi Evropske unije, rekao je on.
“Već osam godina Evropska unija nije doživjela proširenje. Štaviše, izlaskom Velike Britanije, Unija je ostala bez jedne od svojih većih članica. Također, Evropska unija u prethodnim godinama doživljava žustre unutrašnje debate, a sve češće se mogu čuti glasovi koji traže da ona bude struktuirana kao ekonomsko-interesna, a ne vrijednosna zajednica, što se najbolje pokazuje kroz trenutnu diskusiju na temu vladavine prava. Duboko sam uvjeren da je proširenje na Zapadni Balkan najbolji način da Evropska unija stekne novu snagu i energiju. Jednako sam uvjeren da će Zapadni Balkan svoj ogromni potencijal u potpunosti ostvariti tek nakon integracije u Evropsku uniju.”
Iako države Zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, pokazuju snažnu aspiraciju ka Evropskoj uniji, sasvim je jasno da je proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan u velikom zastoju, te se, kratkoročno, teško može očekivati da neka od država naše regije postane članica Unije, istakao je Džaferović.
Vraćaju se duhovi prošlosti u regionu Zapadnog Balkana, zvecka se oružjem
Džaferović je rekao kako aktuelna kriza evropske perspektive već uveliko izaziva snažne destabilizacijske efekte na Zapadnom Balkanu, podv.
“Umjesto zajedničkog puta ka evropskoj budućnosti, u regionu se vraćaju duhovi prošlosti; zvecka se oružjem i prijeti se promjenama granica. Ne treba uljepšavati stvari: mir je ozbiljno ugrožen na Zapadnom Balkanu. Dejtonski mirovni sporazum, kojim je prije 26 godina zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini, bio je simbol nade. Dejtonski sporazum nije donio pravdu žrtvama, ali je donio dugo iščekivani mir. Bio je to rijedak slučaj da je kroz diplomatsku inicijativu, međunarodna zajednica uspjela zaustaviti rat u njegovom jeku.”
Unatoč brojnim preprekama, u proteklih 26 godina, Bosna i Hercegovina je ostvarila ogromne pomake, podvukao je Džaferović.
“Na temelju Dejtonskog sporazuma, uspostavljene su državne institucije. Formirane su jedinstvene Oružane snage Bosne i Hercegovine, koje čine pripadnici svih naroda. Uspostavljena je zajednička obavještajna služba, pravosuđe, poreski sistem i brojne druge institucije. Samo zahvaljujući ovim institucijama, u Bosni i Hercegovini je sačuvan mir i nakon povlačenja oko 60.000 međunarodnih trupa. Kada je Dejtonski sporazum potpisan, mnogi nisu vjerovali da će on biti implementiran, čak i uz toliko prisustvo međunarodnih snaga, a on je ostao na snazi već više od dvije i po decenije zahvaljujući jakim državnim institucijama.”
Sada je sav taj napredak doveden u pitanje, a sa njime i sam mir u Bosni i Hercegovini, naglasio je on.
“Neodgovorni političari iz dijela Bosne i Hercegovine, koji nosi naziv Republika Srpska, prijete da će urušiti spomenute državne institucije. Entitet Republika Srpska ima najveću smrtnost od COVID-a u Evropi. Kako bi se izbjegle suočiti sa navedenim problemom, vlasti tog entiteta su odvele državu u stanje najveće sigurnosne krize od kraja rata. Najava vlasti Republike Srpske da će napasti na kasarne Oružanih snaga Bosne i Hercegovine predstavlja alarm za budnost i oprez. Državne institucije će braniti ustavni poredak Bosne i Hercegovine.”
Džaferović je rekao kako je država odbranjena u periodu 1992-1995., te da je spremna opet se braniti, ako bude potrebno.
Oblačno i tmurno jutro koje ne daje mnogo razloga za nadu
Svijet nakon COVID-a 19 ne izgleda nimalo ohrabrujuće, rekao je on.
“Izgleda kao da je, nakon duge mračne noći, svanulo oblačno i tmurno jutro koje ne daje mnogo razloga za nadu. Ipak, uvjeren sam da ćemo smoći snage da se odupremo svim negativnim izazovima. Uz odlučan i snažan pristup, zasigurno možemo sačuvati mir i praviti nove reformske iskorake. Uprkos trenutnoj krizi proširenja Evropske unije, uvjeren sam da se radi o prolaznoj fazi, te da će ova asocijacija, koja je esencijalna za očuvanje evropskog mira, iznaći način da stekne novu snagu i energiju.”
Izrazio je uvjerenost da se ogromni potencijali u tom smislu nalaze upravo na Zapadnom Balkanu, te da integracija Bosne i Hercegovine i drugih država može unijeti jednu novu snagu u samu Evropsku uniju.
“Također sam uvjeren da je geostrateška i geopolitička konfiguracija Zapadnog Balkana završena. Neće biti nikakve promjene granica, razmjene teritorija ili slično. Jedini put svih država Zapadnog Balkana je članstvo u Evropskoj uniji i njihova međusobna saradnja pod okriljem Evropske unije u fazi pristupanja Evropskoj uniji. Također mislim da je budućnost Bosne i Hercegovine članstvo u NATO savezu, jer je to okvir koji daje garanciju za sigurnost svih nas koji živimo u Bosni i Hercegovini. Vjerujem da će se ovi tamni oblaci, koji su se nadvili nad svima nama, razići i da ćemo nastaviti graditi globalno društvo koje teži univerzalnoj sigurnosti i prosperitetu.”
(18)
Related posts:
Odluka o novim cijenama uvjerenja, izvoda, vjenčanog lista
INSCENIRALI OTMICU NA ILIDŽI: Akterima šale po 200 KM kazne
U SKUPŠTINI RS-a SJEDI JEDAN MULTIMILIONER, DRUGI IMA SUPRUGU MILIONERKU: Evo šta su poslanici iz RS-a prijavili od IMOVINE!
U PONEDJELJAK ĆE NAM OVA GROMADA PROLETJETI IZNAD GLAVE
NAJDRAŽI DODIKOV BOŠNJAK ŠOKIRAO SVE: „Morate razumjeti poziciju Republike Srpske, MI SMO ZAGLEDANI U…
JERGOVIĆ GOVORIO ZA MOSTARSKI PORTAL: “Bosne u kojoj čovjek može biti Bosanac nema ni na jednom pedlju bh. teritorija”!
JEZIVO PREDVIĐANJE MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE RADA: Bez posla će ostati više ljudi nego u vrijeme globalne financijske krize 2008. godine
Prašović: Da li je zvaničnicima u Vladi FBiH jasno da privatni sektor neće moći da uplati ni plaće, a kamoli doprinose?
MALO SMO ZABORAVILI NA FUZIP: Oni i dalje intenzivno kontrolišu, a kazne za nepoštivanje mjera su…
POLICAJCI DRŽAVNIH AGENCIJA IZNENAĐENI PRIJEDLOGOM BUDŽETA: A nije ni čudo kada vidite kolika im je plata…
