ĐUKANOVIĆ GOVORIO ZA “FACE”: Nisam antisrbin, antibošnjak, antihrvat, antialbanac; Ne dolazim u Sarajevo, dolazim u Srebrenicu

Jako sam ponosan na građansku državu Crnu Goru, jako ponosan na multietničko društvo, jako istrajan u odbrani multietničke demokratije na Balkanu, tada kada niko drugi na Zapadnom Balkanu u nju nije vjerovao mi smo u Crnoj Gori u nju vjerovali, i nemam potrebe nikome da se zaklinjem na svoju iskrenu vjernost tim principima. Ono što radim svakog dana je potvrda da ja ne mogu biti ni antisrbin, niti antibošnjak, niti antihrvat, niti antialbanac, ja sam čovjek crnogorske nacionalnosti koji je jedan od zagovornika aktuelnog ustavnog ustrojstva Crne Gore, da je Crna Gora država građana, kazao je predsjednik crne Gore Milo Đukanović u intervjuu Televiziji Face.

 

 

 

Govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, Đukanović je poručio kako je usvojen jedan zakon kojim se mijenja zakon star 43 godine, koji potiče iz vremena SFRJ i da se tim zakonom ničim ne ugrožavaju svetinje bilo koje crkve, bilo koje vjerske zajednice, naprotiv da će sve crkve, svi manastiri, svi vjerski objekti i dalje ostati i biti dati na upotrebu vjernicima. Ali, manipulacija još uvijek traje.

 

 

Političko pitanje

 

Ističe kako ljudi kroz novoustanovljene protesne litije protestuju protiv državne politike Crne Gore i da je riječ je o jednom pitanju koje nije crkveno, po meni niije više ni pitanje odnosa države i crkve.

 

 

“Ja bih rekao, strogo političko pitanje, i na toj političkoj platformi danas su upregnuti interesi raznih struktura koje djeluju protiv države Crne Gore, i protiv njenog građanskog koncepta”, smatra Đukanović.

 

 

 

 

Velikosrpski nacionalizam nije od juče

 

Jasan je predsjednik Crne Gore – velikosrpski nacionalizam nije od juče i ne ugrožava on Crnu Goru od vremena ovog predsjednika i ove političke garniture u Beogradu, nego je to jedna pojava koja traje vjekovima. Đukanović primjećuje da se ponavlja jedan deformitet u srpskoj nacionalnoj politici u odnosima sa susjedima.

 

“Predsjednik Srbije je izrazio svoj vrjednosni stav o protestima u Crnoj Gori čiji je je jedan od ciljeva, deklarisanih neupitno, promjena vlasti u Crnoj Gori. U redu, primamo k znanju i naravno odredićemo se prema tome, svojim odnosom prema Srbiji, prema njenoj političkoj sceni”, napominje Đukanović.

 

 

Dobar pravni akt

 

Napominje kako je Zakon o slobodi vjeroispovijesti jedan dobar pravni akt kojim se dodatno Crna Gora harmonizuje sa evropskim sistemom vrijednosti, i da ni po čemu ne ugrožava ni slobodu vjeroispovijesti niti svetinje crkve niti bilo koje druge vjerske zajednice, pa ni SPC.

 

 

“Raspoložen sam, u svakom trenutku da pred licem javnosti sa bilo kim ukrstimo argumente i to sam u nekoliko navrata već radio, i da zaista vidimo da li ima ikakvog osnova, strah, makar bilo kog pojedinca, ne samo SPC, da država nekim svojim zakonom ugrožava njihova vjerska prava i slobode. Kada bih čuo jedan takav argument, vjerujte sugerisao bih i Vladi i Parlamentu da ispitamo svoje rješenje. Ne, ubijeđen sam da smo u četvorogodišnjem radu u Crnoj Gori i u četvorogodišnjim konsultacijama sa vrhovnim pravnim autoritetima u Evropi, na čelu sa Venecijanskom komisijom sagledali svaki aspekt te materije, da smo napisali jedan moderan i liberalan zakon koji zaista u punoj mjeri štiti vjerske slobode”, naglašava Đukanović.

 

 

Ističe kako je ovo daleko od crnogorskog problema.

 

 

“Ako mi u ovom crnogorskom problemu ne vidimo da je ovo sastavni dio političkog rata između dva koncepta budućnosti Zapadnog Balkana onda mi ništa ne vidimo. Na jednoj strani je koncept multietničke demokratije na Zapadnom Balkanu, evropske i evroatlanske perspektive Zapadnog Balkana. Na drugom polu je konzerviranje naše prošlosti, a to je nevjerica u multietnička društva, to je povratak na ideje iz 90-ih, rekonfiguracija ZB i umjesto postojećih država izgradnja tri uvećane nacionalne države na Zapadnom Balkanu”, ističe predsjednik Crne Gore.

 

 

Multietničko društvo evropskog sistema vrijedosti

 

Dodaje još jednu važnu stvar – u slučaju Crne Gore se sada jasno kristališe pitanje: Hoće li Crna Gora nastaviti dalje putem izgradnje građanske države, multietničkog društva evropskog sistema vrijedosti i pripadnosti evropskoji evroatlanskoj zajednici ili će dozvoliti da bude vraćena na pozicije monoetničke države, preciznije, srpske države kojom upravlja SPC, dakle teokratske države, da li će dozvoliti da bude vraćena na pozicije srednjevjekovne države. Između toga Crna Gora danas bira.

 

 

 

 

Kada je riječ o otimanju imovine, Đukanović napominje kako je važno kazati slijedeće: u to vrijeme dok imamo nezavisnu državu Crnu Goru, i dok imamo autokefalnu CPC, u svim pravnim pravnim aktima od Ustava pa na dalje, stoji jasno zapisana odrednica: crkva koristi imovinu, a ne može je otuđivati bez nadležnog državnog organa.

 

 

“Dovoljno je pogledati dva međunarodno validna dokumenta: Jedan je katalog Ruske pravoslavne crkve iz 1851. godine i drugi je sintagma Vaseljenske crkve iz 1855. godine, i u jednom i u drugom dokumentu u nabrajanju autokefalnih crkvi stoji i CPC. Nestala je crnogrska država, nestala je i Crnogorska pravoslavna crkva, ali moje pitanje je a šta ćemo sa 2006. kada je obnovljena crnogorska država? Što sada Crna Gora nema isto pravo koje imaju sve države koje imaju značajnu pravoslavnu zajednicu da formira svoju autokefalnu pravoslavnu crkvu”, dodaje Đukanović.

 

 

Crnu Goru brane državne institucije

 

Govoreći o situaciji koja je nastala nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Đukanović je jasan – Crnu Goru brane njene državne institucije koje su veoma legitimno utemljenje na onome što je većinska volja građana Crne Gore, i na referendumu, i na svim izborima nakon referenduma utemeljene i u verifikaciji svih onih rješenja koje smo donijeli prolazeći kroz krizne situacije.

 

 

Đukanović dodaje da je crnogorka većinska javnost, ona javnost koja je oslonjena na snagu jedne moćne slobodarske i antifašističke tradicije u Crnoj Gori, i to je nešto na šta smo vrlo ponosni, što je za nas nepokolebljiva kategorija i ta većina u Crnoj Gori koja je dala podršku obnovi nezavisnosti i reformama i našem proevropskom kursu je danas stamena brana Crne Gore u odnosu na sve izazove uključujući i ovaj o kome govorimo.

 

 

Centrala u Moskvi

 

Podsjeća Đukanović kako velikosrpski nacionalisti u Crnoj Gori smatraju da je crnogorska nezavisnost greška, da je crnogorska orjentacija ka EU i NATO-u izbor pogrešnog smjera i da Crnu Goru treba spriječiti u donošenju takvih suverenih odluka, da je treba vratiti pod kišobran Srbije i učiniti odgovornom prema Srbiji i prema sveslovenskim interesima čija je centrala u Moskvi.

 

 

Govoreći o broju onih koji učestvuju na litijama, Đukanović napominje sljedeće: ” 530.000 ljudi u biračkom spisku Crne Gore, pod pretpostavkom da je ovih svih 70.000 punoljetno, a vidjećete kada pogledate malo, koliko je tu djece, nažalost izmanipulisane djece, moramo se zaista zapitati, pa dobro imaju li pravo ovih 460.000 na svoj stav, daleko sam od pomisli da svi podržavaju vlast, ali biće ipak da se ne slažu sa takvim izražavanjem stava o državi, o njenom karakteru i o odnosu države i vjerskih zajednica u njoj”.

 

 

 

(cdm.me)

(848)

ĐUKANOVIĆ GOVORIO ZA “FACE”: Nisam antisrbin, antibošnjak, antihrvat, antialbanac; Ne dolazim u Sarajevo, dolazim u Srebrenicu

| Foto/Video, Intervju, Slider, Vijesti |
About The Author
-