DIPLOMATA SLOBODAN ŠOJA O NAJAVLJENOJ MISI: “Parlament BiH treba da zatraži da kardinal Bozanić u ZAGREBAČKOJ KATEDRALI održi misu za sve stradale građane BiH od USTAŠA”

Istoričar i diplomata Slobodan Šoja napisao je zanimljiv osvrt na najavljenu misu u Sarajevu, koji prenosimo u cjelosti…

 

 

“Nesretni smo u krug. Poslije otvoreno snažnog protesta protiv održavanja mise za duše blajburških žrtava koje su kristalno jasno artikulisali zvanični predstavnici jevrejske i pravoslavne zajednice u Sarajevu i šire, čitam kako u razgovoru za Glas Amerike Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović odobrava održavanje subotnje mise i izbjegava bilo kakvu osudu.

 

Tako se na visokom vjerskom nivou podijelismo kao 1941, kad su Vrhbosanski Nadbiskup Ivan Šarić i Reisu-l-ulema Fehim Spaho podržali ustaški režim. Vjerski predstavnici jevreja i pravoslavaca na jednu, katolika i muslimana na drugu stranu. A nevine žrtve zločinaca pripadale su svim religijama i nacijama. Ne želim širiti u nedogled raspravu o ovoj mučnoj i nepotrebno otvorenoj temi organizacije mise za duše sa Blajburškog polja. Ne želim ni osporiti pravo katoličke vjerske zajednice da se moli za duše pokojnih, naročito kad se zna da je u maju 1945. učinjen zločin, okrutan i divljački. To ostaje neupitno.

 

Međutim, zbog moralne i političke prirode ovog nimalo bezazlenog pitanja koje nam bez pitanja i saglasnosti nabaci Sabor Republike Hrvatske, a i zbog temelja na kojim bi se trebala graditi budućnost Bosne i Hercegovine, moja istorijska svijest i ljudska savjest me nagoni da javno i glasno razmišljam o nekim pitanjima i činjenicama.

 

1. Nisam za zabranu održavanja mise jer Katolička crkva ima ima pravo da se moli za koga god želi, naročito ako je posrijedi jedan događaj zatvorenog tipa u prostoru predviđenom za okrepljenje duha i istrajnost u vjeri. Ovdje se ne postavlja pitanje prava na misu nego se traži odgovor zašto se godinama održava misa za pripadnike jednog zločinačkog sistema, a nikad za njihove žrtve među kojima je bilo i katolika? Prostodušne građane koji su odlučno protiv mise mnogo više boli ignorisanje ustaških žrtava tokom 1500 dana mučeništva do maja 1945. nego legitimna molitva za one koji nehumano, bez suda, pomoći i razumijevanja padoše u jednom danu sredinom maja 1945.

 

2. Iako se pokušava naglasiti njena dostojanstvena zatvorenost, misa u narednu subotu ipak neće biti privatni događaj koji će ostati unutar zidova sarajevske Katedrale. To što misu direktno prenosi zvanična televizija Republike Hrvatske daje tom događaju najviši državni, a time i prvorazredni politički značaj i karakter. Teško se oteti utisku da se loša politika ponovo upetljala u naše živote i osjećanja i tužno je što su vjerske institucije često pouzdani saradnici politike.

 

3. S kojim pravom i uz čiju saglasnost je hrvatski Sabor zatražio da se u drugoj državi i u jednom gradu preosjetljivom na stradanja ljudi različitih religija održi jedna misa koja godina zbog svoje preosjetljive i protivrječne prirode izaziva bolne polemike? Ovo pitanje je tim značajnije ako se zna da je pozicija aktuelnog predsjednika Republike Hrvatske kristalno jasna: Zoran Milanović misu ne bi zabranio, ali joj ne bi davao državni značaj niti publicitet niti bi i pomislio prisustvovati.

 

4. Kako bi Katolička crkva u Hrvatskoj reagovala kad bi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine zatražila da se u zagrebačkoj Katedrali održi misa za stradale od ustaškog terora u BiH i u Jasenovcu, a da misu predvodi kardinal Bozanić? Toplo preporučujem našem državnom Parlamentu da to hitno zatraži.

 

5. Misa je jednostavno krupan politički događaj koji spada u onu vrstu opasnih pojava koje truju naše društvo jer neizbježno izazivaju podjele, a potencijalno i mržnju i neprijateljstva. Ona je važna i zbog naše budućnosti jer pokreće jedno krupno pitanje odnosa jednog naroda prema zločincima iz vlastitih redova. I zato je važno da se ostane poruka i pouka da zločincima iz vlastitog naroda ne treba davati anđeoski lik.

 

6. Kad se već radi o javnom događaju kojem je teško oduzeti politički karakter, imamo li makar moralno pravo da pitamo organizatore zašto se moli za duše onih za koje postoji opravdana sumnja da su počinili brojne zločine, a ne i za one koji su bili nevine žrtve jednog sistema koji je savremeni svijet, pa i Hrvatska, odbacio kao model za izgradnju društva? Tako svi racionalni i dobrnonamjerni ljudi mogu zaključiti da se Katolička crkva svrstava na stranu onih koji su s razlogom poraženi 1945. godine.

 

7. Ovo naročito napominjem jer je u vrijeme Nezavisne države Hrvatske od 1941. do 1945. godine Katolička crkva u BiH otvoreno podržavala ustaški režim i Antu Pavelića. Ovo je neoboriva činjenica i nisam nikad čuo da je Katolička crkva do danas izrazila zvanično pokajanje zbog toga. Dok su ustaše provodile krvavi teror po Bosni i Hercegovini, Katolička crkva ne samo da je ćutala i da nikad nije zvanično optužila progone i zločine, već je sarajevski (Vrhbosanski) nadbiskup Ivan Šarić pisao pjesme i hvalospjeve svom Poglavniku. Ova činjenica nije beznačajna. Ona je opterećujuća i vrlo neugodna pa bi o njoj današnji Vrhbosanski Nadbiskup sa saradnicima trebao ozbiljno voditi računa, kad već dovodi Blajburg u Sarajevo.

 

8. U Blajburgu su sigurno stradali i pojedinci čije su ruke bile čiste, ali ih je bilo mnogo više čije su ruke bile krvave. Kad bi bilo malo više pameti i dobre volje i hrišćanske milostivosti, širokogrudosti i bogobojaznosti molitva 16. maja mogla bi se iskoristiti kao odličan i praktičan povod da organizatori kažu: danas se ne molimo samo za žrtve u Blajburgu, već se istovremeno molimo za sve stradale u Bosni i Hercegovini 1941-1945. i za mučenike Jasenovca. Ne treba porediti Jasenovac i Blajburg, jer se to ne može porediti, ali oni se mogu spojiti u molitvi i to bi mogla biti formula nekog budućeg pomirenja jer bi žrtve mogle biti velikodušne ukoliko osjete dobrohotnost s druge strane.

 

 

Zar to nije tako prirodno i jednostavno, te najzad i boguugodno? Na kraju dva pitanja:

 

1. Da li je Katolička crkva spremna da se sljedeće godine u aprilu moli za žrtve Jasenovca, a u maju za žrtve iz Blajburga?

 

2. Da li su naše vlasti spreme da uklone još svježe tragove fašističkih imena koja žive po našim ulicama i školama?Kad bi odgovor bio u oba slučaja „DA“, mogli bismo upamtiti dolazeću misu kao društveno korisnu.

 

(SB)

(326)

DIPLOMATA SLOBODAN ŠOJA O NAJAVLJENOJ MISI: “Parlament BiH treba da zatraži da kardinal Bozanić u ZAGREBAČKOJ KATEDRALI održi misu za sve stradale građane BiH od USTAŠA”

| Bosna i Hercegovina, Kolumne, Slider, Vijesti |
About The Author
-