DENIS ČARKADŽIĆ ZA “SLOBODNU BOSNU”: “Hrvatski non-paper je pokušaj da se iz Mišljenja Evropske komisije izvuče ono što odgovara Čovićevom HDZ-u, a sve drugo GURNE U STRANU

O “non-paperu” koji je za aprilski sastanak ministara vanjskih poslova EU pripremilo hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova, a čiju je integralnu verziju jutros objavila “Slobodna Bosna”, razgovarali smo s uglednim političkim analitičarom Denisom Čarkadžićem. O ovom dokumentu malo se govorilo u bosanskohercegovačkoj javnosti pa je i stoga izuzetno važno da se još jednom osvijetli ova vanjskopolitička inicijativa Republike Hrvatske prema našoj zemlji.

 

 

Kako ocjenjujete ovu non-paper inicijativu Hrvatske prema EU?

 

– Sam dokument svojom koncepcijom umnogome podsjeća na Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu za članstvo u EU, gdje, pored ostalog, nudi i svoje “preporuke”. Tako se, iako se „non-paper“ Grlića Radmana na početku poziva na Mišljenje EK, sa pravom može postaviti pitanje čemu i kome je potreban jedan ovakav novi dokument.

 

Jedan od odgovora mogao bi se kriti u tome da je ovo, zapravo, pokušaj Hrvatske da, u okviru Evropske unije, ojača svoj utjecaj na zvaničnu poziciju Bruxellesa pokušavajući da je promijeni ili, preciznije rečeno, stvari usmjeri u pravcu stavova i ciljeva HDZ-a BiH kada se radi o ključnim pitanjima u vezi s ustavnim promjenama i izmjenama Izbornog zakona BiH. Putem ovog “non-paper” dokumenta taj bi utjecaj na neki način bio formalizovan, a Hrvatska bi trebala biti prepoznata kao neka vrsta lidera ispred zemalja EU u procesu pregovora koji se trenutno vode u BiH po navedenim pitanjima.

 

Drugi, čini se, leži u samom sadržaju dokumenta, u kojem se nijednom riječju ne spominje niti poziva na implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, kao ni na u tom smislu potrebne izmjene Ustava BiH, kao i entitetskih ustava. S druge strane, zato, ono što u jednoj od “preporuka” u dokumentu stoji i što se na više mjesta kroz njega provlači je poziv na hitnu reformu Izbornog zakona BiH kao ne jednog od prioriteta, već ključnog prioriteta.

 

Na kraju, čini se tako da je ponuđeni “non-paper” pokušaj da se iz Mišljenja EK po principu švedskog stola izvuče ono što odgovara poziciji i stavovima HDZ-a BiH, a sve drugo (poput poziva na ustavne promjene, implementaciju svih presuda Suda u Strasbourgu, poziva na reduciranje etničkog veta, ali i samog izbora i načina odlučivanja na etničkom principu, na koje jasno poziva MIšljenje EK) gurne u stranu te „non-paper“ ponudi Bruxellesu kao trenutna zamjena za Mišljenje EK i dokument koji bi na taj način bio neka vrsta nove briselske agende ili mišljenje u okviru Mišljenja.

 

Ovom prilikom izdvojio bih i dio “non-papera” koji kaže da je “Bosna i Hercegovina osnovana na principu ravnopravnosti tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba – kao i na jednakosti svih svojih građana”. Treba podsjetiti da BiH u Daytonu nije “osnovana”, već kako sam Dejtonski sporazum i Ustav BiH jasno kaže da, kao već ranije priznata članica UN-a, “nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, s unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom i sa postojećim međunarodno priznatim granicama”.

 

Ovaj dio “non-papera” tako podsjeća na narativ koji se od strane SNSD-a jako dugo povlači u političkom prostoru u BiH, a kojim se potpuno neutemeljeno javnost nastoji uvjeriti da je BiH “sastavljena” od entiteta, čime se želi reći da su entiteti kao takvi postojali prije države te na taj način, pored ostalog, negirati historijski kontinuitet njenog postojanja.

 

Da li je Bosna i Hercegovina adekvatno odgovorila na nju ili smo izgubili još jednu diplomatsku bitku?

 

– Prije svega, mislim da naša zemlja ne može u bitno utjecati na dugogodišnje kontinuirano lobiranje Hrvatske za političke ciljeve HDZ-a BiH, što i ovaj “non-paper” bez sumnje jeste. Ali, ono što se u svakom slučaju može i mora činiti je da se, prije svega na kontinuiran, bolji i efikasniji način, cjelokupnoj javnosti u našoj zemlji predstavi ono što piše u Mišljenju EK i pratećem Analitičkom izvještaju, koji su, bez sumnje, dokumenti koji u svakom smislu sadrže sve što je potrebno da BiH postane funkcionalna država, unutar koje bi prava svakog građanina, ali i svih kolektiviteta, bila istovremeno u potpunosti zaštićena.

 

Pored toga, porazno je da sve stranke sa sjedištem u Sarajevu do sada nisu bile u stanju da se zajednički okupe te oko ključnih pitanja u vezi s izmjenama Ustava, Izbornog zakona, ali i drugih prioriteta iz Mišljenja EK zauzmu jedinstven i jasan stav. Smatram da bi to bio najefikasniji i jedini pravi odgovor ne samo na potonju inicijativu Grlića Radmana, već uopšte na procese koji se dešavaju u i oko BiH i po nekim drugim pitanjima.

 

Može li Hrvatska pridobiti većinsku podršku članica EU za ovaj dokument ili će ostati “prazno slovo na papiru”?

 

– Koliko mi je poznato, ovaj dokument je na potpis nuđen većini zemalja članica EU, ali su ga, pored Hrvatske, potpisale samo Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Kipar, što je, ujedno, i odgovor na pitanje može li Hrvatska za ovaj dokument pridobiti većinu članica EU. Moguće je da će u nekoj retoričkoj, neformalnoj ravni u okviru diplomatske kurtoazije, EU na neki način pohvaliti ovu inicijativu, ali ona ni u kom slučaju neće imati bitan odjek u Bruxellesu niti postati dokument na bilo koji način relavantan niti za bilo koga obavezujući, kako u Bruxellesu, tako ni u Bosni i Hercegovini.

 

(Cijeli sadržaj “non-papera” objavljen je jutros na portalu “Slobodna Bosna” i možete ga pročitati na   OVOM LINKU)

 

Razgovarao: S. BEGOVIĆ

(24)

DENIS ČARKADŽIĆ ZA “SLOBODNU BOSNU”: “Hrvatski non-paper je pokušaj da se iz Mišljenja Evropske komisije izvuče ono što odgovara Čovićevom HDZ-u, a sve drugo GURNE U STRANU

About The Author
-