ČINI SE DA GA BRINU TRENDOVI: Putin potpuno promijenio priču, je li na pomolu preokret?

Nakon dugo vremena Putin je nastupio kao predsjednik Rusije koji otkriva da je spreman obnoviti energetske veze s Evropom, što se čini, ako ništa drugo, blagim retoričkim pomakom.

Američki predsjednik Joe Biden pomalo je iznenadio izjavom da je Putin „racionalni akter koji je imao značajne greške u procjenama“, a sama ideja da bi se ruskog autokrata trebalo tretirati kao „racionalnog“ izazvala je polemike američkih komentatora i analitičara.

Biden je zapravo izišao s teorijom na koju su upozoravali pojedini ekonomisti prema kojoj se Putin, ako se analiziraju njegovi potezi, doista ponaša kao „racionalni agent“ jer, gledano iz njegove perspektive, na izazove odgovara logičnim (protu)mjerama. Ako, recimo, EU najavi limitiranje cijene nafte, Putin ide na daljnje smanjivanje isporuka te pokušava otvoriti druga tržišta, prvenstveno Kinu i Indiju.

Intrigantno je da je Bidenova izjava o Putinu kao „racionalnom akteru“ došla uz stravične ruske napade na ukrajinske gradove, ili i usporedno s istupom ruskog predsjednika na energetskom forumu u Moskvi, gdje je sugerirao kako bi Rusija mogla tijekom zime osigurati opskrbu Evrope plinom koristeći dijelove plinovoda Sjeverni tok 2 koji nisu oštećeni napadom te je poručio kako bi i drugi dijelovi infrastrukture mogli biti popravljeni ako će njihova buduća upotreba biti zajamčena.

PROMJENA NAČINA RAZMIŠLJANJA

Putin je sugerirao i preusmjeravanje opskrbe EU plinom preko Turske. Nakon dugo vremena Putin je nastupio kao predsjednik Rusije koji otkriva da je spreman obnoviti energetske veze s Evropom, što se čini, ako ništa drugo, blagim retoričkim pomakom. U osnovi Putin se pokušao pozicionirati kao „racionalni akter“, kakvim ga je opisao američki predsjednik.

Naravno, u istom tom govoru Putin je kritizirao planove uvođenja cjenovnog limita na rusku naftu, okrivio je EU za globalni rast cijena energije te je pozdravio odluku Opec+ kartela o smanjivanju proizvodnje nafte kako bi potakli rast njezine cijene. Za napade na plinovod Sjeverni tok 1 i 2 optužio je one na Zapadu koji su od toga imali „koristi“, insinuirajući upletenost Sjedinjenih Država, Ukrajine ili Poljske.

Opisao je te napade kao čin koji predstavlja „najopasniji presedan“ te je upozorio kako bi stoga i sva druga infrastruktura mogla biti u riziku, što su zapadni političari protumačili kao prikrivenu prijetnju. „Bilo koji kritični dio transportne, energetske i druge infrastrukture sada je u riziku bez obzira u kojem je dijelu svijeta locirana, bez obzira je li u podmorju ili na kopnu“, rekao je Putin uz poruku kako plinovodi mogu biti popravljeni „…ali će to imati smisla samo u slučaju budućih isplativih operacija… Ako mi i Evropljani dođemo do zajedničke odluke o opskrbi plinom preko preživjelih pravaca, izgleda da je jedan krak Sjevernog toka 2 sačuvan. Još uvijek postoji pritisak u cijevima“.

Na Putinove izjave reagirao je glasnogovornik njemačke vlade koji je poručio kako Njemačka neće prihvaćati plin preko dovršenog plinovoda Sjeverni tok 2 jer je donijela odluku o njegovom zatvaranju nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ali je dodao da Rusija može obnoviti isporuke kroz Sjeverni tok 1. Sjeverni tok 1 oštećen je u sabotažama.

Putin je na energetskom skupu pojasnio da računaju na stvaranje plinskog centra u Turskoj kako bi preko njega nadoknadili „izgubljene volumene“. Gradnja TurkStreama ocjenjuje se u krugu istočnoeuropskih zemalja kao novi pokušaj slabljenja Ukrajine, a direktor ruskog Gazproma zastrašuje Evropu tezom kako bi se „cijeli gradovi i zemlje mogli smrznuti bez ruske opskrbe plinom“ čak i u slučaju da samo 5-7 dana tijekom zime bude ekstremno hladno. Putin je dodao kako europski potrošači iznova gomilaju drva za ogrjev „kao u srednjem vijeku“, ali je prešutio kako su europska skladišta plina napunjena oko 90 posto.

Režim Vladimira Putina pod snažnim je pritiskom zbog vojnih neuspjeha u Ukrajini, koji su za posljedicu imali pokretanje masovne prisilne mobilizacije te političku destabilizaciju zemlje. Taj dio ruskih problema je očigledan, ali, ako je Putin samo dijelom ‘racionalni agent‘ iz ekonomskih teorija, vrlo je vjerojatno i zabrinut zbog trendova u ruskom izvozu energenata jer se pokazuje kako ipak ne može supstituirati prihode izgubljene u Evropi.

ISTRAŽIVANJE BLOOMBERGA

Ekonomske analitičare čak je pomalo iznenadilo to što je višak na tekućem računu Rusije rastao osjetno sporije nego su očekivali, što je znak da bi Putinov režim ipak mogao imati problema s održavanjem makroekonomske stabilnosti. Prema podacima ruske centralne banke, koja je uspješno stabilizirala rublje, razlika između ruskog izvoza i uvoza pala je na 51,9 milijardi dolara u trećem kvartalu, dok je u prethodna tri mjeseca iznosila 76,7 milijardi.

Median procjena široke grupe ekonomista iz istraživanja Bloomberga iznosila je 61,3 milijardi dolara, pa ispada da Rusiji ipak ide lošije s izvozom energenata na alternativna tržišta nego se činilo. Posebno je bio velik pad viška na tekućem računu (razlike između uvoza i izvoza) prema zadnjim podacima za rujan u odnosu na kolovoz.

Pri tome je vrlo važno primijetiti da je do pada tog viška/razlike došlo unatoč urušavanju uvoza, što znači da bi Rusija mogla ući u najgoru recesiju u svojoj modernoj povijesti sa značajnim padom izvoznih prihoda. Ukupni ruski izvozni prihodi trenutačno su još uvijek impresivni te iznose rekordnih 198,4 milijardi dolara, ali im najnoviji trendovi nipošto nisu dobri; Putin de facto provodi eutanaziju ruske ekonomije.

Ruska centralna banka i dalje predviđa da će izvozom ove godine zaraditi 243 milijardi dolara, ili dvostruko više nego lani. Uz to što Rusija sada izvozi samo djelić onoga što je izvozila u EU, izložena je trendu pada cijena dobara na globalnim tržištima te sve kompliciranijim izvoznim procedurama, a ostala je i bez bilo kakvih značajnijih stranih investicija.

Za Rusiju je vrlo neugodno to što je Gazpromov izvoz na ključna tržišta (EU plus bivše države SSSR-a) pao na 18 milijardi prostornih metara plina u trećem kvartalu, što je 61 posto izvoza u istom razdoblju 2021. godine. Taj dio izvoza energenata Rusija, postaje jasno, još dugo neće moći supstituirati.

(Jutarnji list)

(823)