BRUTALNO NASILJE U KAZAHSTANU: Zemlja na rubu građanskog rata, govori se o... — Sarajevograd.org

oubljivanju glava policajcima…**

Zemlja je na rubu građanskog rata, govori se o desetinama mrtvih te o obostranoj brutalnosti

Nemiri u Kazahstanu ne slabe. Demonstracije se šire diljem zemlje, a u mnogim tvornicama radnici su krenuli u štrajk. Ima poginulih i među policajcima (samo u Almatiju, kažu, 18) i među demonstrantima, piše “Jutarnji list”.

Govori se o desetinama mrtvih te o obostranoj brutalnosti – da su neki od poginulih neprepoznatljivi te da su dvojici policajaca odrubljene glave. Stoga neki zloguko predviđaju da zemlja hoda po rubu građanskog rata, odnosno da se ni režim ni pobunjenici neće ustručavati oko ekstremnog nasilja.

Postsovjetski vojni pakt

I dok pobuna zahvaća sve više mjesta u Kazahstanu, policija je uspjela povratiti aerodrom u Almatiju, nekadašnjem glavnom gradu Alma Ati, koji su bili zauzeli pobunjenici, ali zračni promet još nije uspostavljen, a ruske i bjeloruske aviokompanije otkazale su letove za Almati. Istodobno su u Kazahstan prispjeli i ruski elitni specijalci zračnih snaga (desantniki) te vojnici iz – Bjelorusije, Armenije, Tadžikistana i Kirgistana – zemalja članica Organizacije dogovora o kolektivnoj sigurnosti, nekovrsnog postsovjetskog vojnog pakta pod ravnanjem Moskve.

In #Kazakhstan, thousands flocked to the streets to protest rising fuel prices & a collapsing economy. Hours later, the Kazakh govt resigned. Take a look.pic.twitter.com/ys8UFkYr6M

— Steve Hanke (@steve_hanke) January 5, 2022

Snage ODKB stigle su na poziv kazahstanskog predsjednika Kasima Žomarta Tokajeva kao “mirotvorne snage” koje, kako kažu, neće učestvovati u gušenju pobune, nego će pomoći u uspostavi reda, što god to značilo. Naime, prema sporazumu, zemlje članice dužne su pomoći članici koja je napadnuta, pa je Tokajev u svom obraćanju ustvrdio kako su demonstracije zapravo “akt agresije organiziran izvana” kojem je cilj destabilizacija Kazahstana i ugrožavanje njegovog teritorijalnog integriteta te da se radi o teroristima, pa se govori o “antiterorističkoj operaciji”.

Protesti i neredi u Kazahstanu (Foto: Abzal Kaliyev/AFP)

U Almatiju je započela “operacija čišćenja od terorista”. I rusko ministarstvo vanjskih poslova oglasilo se s saopćenjem u kojem kažu da su “nemiri inscenirani izvana” te da je “ugrožena teritorijalna cjelovitost zemlje”.

NOW – Citizens in #Kazakhstan detain military personnel as violent anti-government protests continue to roil the country.pic.twitter.com/MfzpKNPsA8

— Disclose.tv (@disclosetv) January 5, 2022

U Moskvi se, kažu, nadaju da će vlasti uskoro uspostaviti red i mir. Kazahstanski i ruski prorežimski mediji odmah su uperili prstom u Washington kao poticatelja antirežimskih nemira, što je Bijela kuća odbacila.

Podsjetimo da su, osim ruskih i kineskih naftnih i plinskih kompanija, i dva velika američka koncerna ExxonMobil i Chevron uložila desetine milijardi dolara u tamošnji naftni biznis. Predsjednik Tokajev uveo je izvanredno stanje na cijelom teritoriju države (devetoj po veličini na svijetu i s ogromnim zalihama nafte i plina), isključen je internet i mobilna telefonska veza, a od glavnog grada Nur Sultana, nazvanog u čast vječnog vođe Nursultana Nazarbajeva, napravljena je teško osvojiva utvrda: nikome se ne dopušta ulazak u grad da ne bi nahrupila masa ogorčenih nezadovoljnika, a praktički su zatvorene granice zemlje i zabranjen je ulazak strancima (osim vojnoj pomoći iz Rusije i ostalih “prijateljskih” zemalja).

Demonstriraju zbog poskupljenja

Pomoć kazahstanskom režimu ponudile su i ostale srednjoazijske države poput Turkmenistana i Uzbekistana, a oglasio se i Peking, koji kaže da je to “unutarnja stvar Kazahstana”, ali i napominje da se nada kako će se “vlast znati nositi sa situacijom”. Oglasile su se i turkofone zemlje (Turska, Azerbajdžan, Kirgistan, Uzbekistan te promatrači Mađarska i Turkmenistan) te pružile podršku “legitimnim vlastima”.

Neredi u Almatiju (Foto: Alexander Bogdanov/AFP)

Naime, nakon ovakvih nasilnih protesta, u kojima su već zapaljene desetine državnih institucija i uništena sjedišta vladajuće stranke Nur Otan te prorežimske televizije, od kojih neke više ne emitiraju, Srednjom Azijom – gdje uglavnom vladaju autoritarni postsovjetski despoti – zavladala je panika da se protesti val ne prelije i na njih. U svim tim zemljama, odnosno režimima koji se oslanjaju na Moskvu, postoji stalni strah od “obojenih revolucija” i scenarija koji su sada na djelu u Kazahstanu.

Stoga su svi priskočili u pomoć kazahstanskom režimu da obuzda demonstracije, koji su, podsjetimo, buknuli početkom godine zbog poskupljenja autoplina. No, bio je to tek okidač za dugo taloženo nezadovoljstvo koje postoji u kazahstanskom društvu, gdje nema prave opozicije, mnogi su njeni lideri ili po zatvorima ili su bili prinuđeni pobjeći iz zemlje, a državom praktički od kraja 80-ih vlada Elbasi (vođa nacije) Nursultan Nazarbajev i njegova porodično-političko-poslovna klika.

Neredi u Almatiju (Foto: Alexander Platonov/AFP)

Naime, demonstranti po kazahstanskim gradovima ruše njegove spomenike i viču: “Odlazi, starče!” Nazarbajev je 1984. godine bio premijer Kazahstana, tada još republike unutar SSSR-a, da bi sredinom 1989. postao šef tamošnje Komunističke partije, a od 1991. do 2019. bio je predsjednik nezavisnog Kazahstana. On se, doduše, 2019. povukao s dužnosti i prepustio je svom bliskom saradniku, sadašnjem predsjedniku Kasimu Žomartu Tokajevu, koji je iskoristio sadašnji haotični trenutak da se riješi ostarjelog vođe. Prvo ga je smijenio s dužnosti šefa Vijeća nacionalne sigurnosti, odakle je ovaj vladao iz sjene, te je odmah postavio svog čovjeka Kasimbeka Kušebaeva za šefa državne obavještajne službe.

Zatim se, u ruskim medijima, pojavila informacija (iz izvora tamošnjeg ministarstva vanjskih poslova) da se Nazarbajev sprema napustiti zemlju, odnosno “otići na liječenje u inozemstvo”.

Haotični zahtjevi demonstranata

Iako su haotični i zahtjevi demonstranata, jer se zapravo ne zna ko su njihove vođe, očito je da je jedna od najjasnijih odrednica – odlazak Nazarbajeva ne samo s vlasti nego i iz zemlje. I ruski mediji navode kako je smjenom Nazarbajeva s mjesta šefa Vijeća nacionalne sigurnosti predsjednik Tokajev zapravo počeo “denazarbajevizaciju” te da će sada krenuti val smjena njegovih ljudi koji još zauzimaju važne funkcije u politici, financijama i privredi.

Neredi u Almatiju (Foto: Alexander Platonov/AFP)

Samo postoji jedan “mali” uslov da i sam Tokajev opstane na vlasti i smiri sve nasilnije demonstracije. On jest odmah smijenio vladu, vratio cijene autoplina, uveo moratorij od 180 dana na poskupljenja komunalija, goriva i osnovnih namirnica, ali to ipak nije smirilo i zaustavilo, očito, dugo nakupljano nezadovoljstvo onim što se događalo u državi. Nezavisni ruski analitičar Arkadij Dubnov za portal Meduza kaže kako je zemlja postala žrtva suparništva dvije vladajuće klike te da je bilo primjetno veliko nadmetanje između Nazarbajevljeve ekipe i Tokajeva, koji je želio da on, kao predsjednik, vlada zemljom, a ne u paru ili pod utjecajem ukaza Nursultana Nazarbajeva.

Neredi u Almatiju (Foto: Alexander Platonov/AFP)

On smatra da će Tokajev, ako se izvuče iz ove “neugodne” situacije, preuzeti svu vlast u svoje ruke, samo je pitanje hoće li takav rasplet zadovoljiti demonstrante, kojih je sve više i koji traže drastičnije promjene i veću demokratizaciju društva. Doduše, teško je predvidjeti ishod, pogotovo jer su svi srednjoazijski susjedi, a pogotovo Rusija i Kina, spremni po svaku cijenu održati Tokajeva na vlasti kako bi se održao sadašnji promoskovski režim, a vjerojatno će ga “progutati” i Sjedinjene Države ako se ne bude miješao u njihov tamošnji veliki energetski biznis.