BEGIJA SMAJIĆ, POSLANICA U NSRS-a ZA “SB”: “Ne treba svaku Dodikovu tvrdnju prihvatiti kao tačnu, jer on vrlo često govori nebuloze da mu se mnogi češće smiju nego dive“

O ćirilici, Inzkovom zakonu, životu u Srebrenici, iskricama među Bošnjacima u Srebrenici, Dodiku…za “Slobodnu Bosnu” govorila je narodna poslanica Begija Smajić.

 

 

Begija Smajić jedina je Bošnjakinja i prva žena s hidžabom u Narodnoj Skupštini Republike Srpske (NSRS). Njen glas itekako se čuje i često smeta vladajućem režimu u manjem bh. entitetu. Tako je bilo i na nedavnoj sjednici NSRS-a kada su narodnoj poslanici izrečene tri opomene tokom diskusije, od čega su dvije zbog spominjanja Milorada Dodika.

 

Svakako treba se prisjetiti i ranijih sjednica kada je Smajić tokom rasprave o prijedlogu o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma kazala kolegama u NSRS-a kao će njihovu djecu biti stid njihovog primitivizma, ali nju ne.

 

O ćirilici, Inzkovom zakonu, životu u Srebrenici, iskricama među Bošnjacima u Srebrenici, Dodiku…za “Slobodnu Bosnu” govorila je narodna poslanica Begija Smajić.

 

ODNOSI BOŠNJAKA I SRBA

 

Koliko je donošenje Inzkovog zakona poljuljalo odnose Srba, Bošnjaka i Hrvata u entitetu Republika Srpska?

 

-Izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koje je donio Valentin Inzko, kolokvijalno nazvan „Inzkov zakon“ ni u kom slučaju nije uticao na svakodnevne međuljudske odnose Bošnjaka i Srba. Galamu oko tog Zakona dižu ideolozi i provoditelji velikosrpske nacionalističke politike. Oni se ne žele odreći te politike, a samim tim ni zločina i zločinaca koji su je sprovodili u ratu protiv bosanskohercegovačkog društva i države 1992-1995. godine. Dakle, različita su ponašanja „običnih“ ljudi od političkih elita.

 

alt

 

Nedavno je usvojen i Zakon o zaštiti ćirilice. Žestoko ste reagovali u NSRS-a, a nakon toga Bošnjaci i Hrvati pokrenuli su pitanje ugrožavanja vitalnog nacionalnog interesa… Vaš komenta?

 

– Jezik je nešto puno jače od zakona, bilo da ga zakon štiti ili negira. Ja nemam problem što neko svoj jezik naziva srpskim i što piše ćirilicom, imam problem što mi se oduzima moje pravo da kažem kako ja pišem i kako nazivam jezik kojim govorim.

 

Zakon o zaštiti očuvanju i primjeni jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma je samo jedan od segmenata velikosrpske nacionalne politike koja želi da dominira, a ne da gradi društvo ravnopravnih građana, naroda, jezika i pisama. Ni od koga nije ugrožena ćirilica kao pismo, a ni jezik srpskog naroda. Ovim zakonom se želi prisvojiti ćirilica kao ekskluzivno pismo jezika srpskog naroda, što nije tačno. Mnogobrojni su srednjovjekovni tekstovi pisani bosanskim jezikom i bosančicom kao posebnim oblikom ćiriličnog pisma.

 

Pomenutim zakonom se doprinosi ne samo diskriminaciji bosanskog jezik i hrvatskog jezika i latiničnog pisma, već se narušava i načelo konstitutivnosti naroda u entitetu RS, jer su upravo jezik i pismo bitni elementi konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda.

 

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik za Bošnjake je rekao da su konvertiti i podanički narod, a ne državotvorni.

 

Koliko su ovakve riječi opasne po Bošnjake koji žive i rade u entitetu Republika Srpska?

 

-Ne treba svaku Dodikovu tvrdnju prihvatiti kao tačnu, jer on vrlo često govori nebuloze da mu se mnogi češće smiju nego dive. Istina, njegovom omalovažavanju treba odgovoriti istinom i ponosno. To nije teško, jer Dodik najčešće iznosi neistine. Da ne kažem kako se to u orginalu kaže na bosanskom jeziku. Bošnjaci nisu nikakvi konvertiti, ni u etničkom, nacionalnom, ali ni u religijskom smislu. Neka malo Dodik i njemu slični pročitaju najosnovnije historijske činjenice, pa će vidjeti da su svi stanovnici Bosne sve do druge polovine 19. stoljeća, u etničkom smislu, Bošnjaci katoličke, pravoslavne i islamske vjere. Ove tri vjere nisu konvertitske, već pripadaju stablu Abrahamovske, odnosno Ibrahimu a.s. vjere.

 

Ako je neko konvertit onda je to Dodik. U etničkom smislu. Neka nađe i pokaže i jedan dokument prije druge polovine 19. stoljeća da su njegovi preci Srbi, a neka nam i kaže odakle su i šta su bili njegovi preci.

 

Bošnjaci koji žive u entitetu RS su neustrašivi i za njih ni u kom smislu takve izjave Dodika nisu opasne, jer oni su nadživjeli politiku onih koje danas slijedi Dodik.

 

 

GRAĐANI SE MORAJU OGRADITI OD DODIKOVE POLITIKE

 

Šta mislite da li će Dodika koštati vlasti svi dosadašnji ispadi?

 

-Očekujem da se građani entiteta RS ograde od politike koju vodi Dodik, a način zato su svakako izbori. Ne želim da vjerujem da je ovakvo ponašanje Dodika slika i prilika onih koji su glasali za njega, ili možda ipak jeste. To će nam pokazati izbori. Zdrav razum treba da osudi one koji kreiraju nestabilno stanje u državi. Zbog njih nam mladost masovno odlazi u EU pod NATO zaštitu, protiv koje se silno bori režim Milorada Dodika, a da ne govorimo o slučaju liječenja građana umjesto medicinskim industrijskim kiseonikom.

 

Često smo svjedoci i nesloge među Bošnjacima u Srebrenici. Najbolji primjer je smjena Ćamila Durakovića i imenovanje Salke Tursunovića na njegovo mjesto. Vaš komentar?

 

-Sadašnja politička situacija u Srebrenici je najvidljivija kroz smjenu predsjednika SO gospodina Durakovića izabranog srpskim i bosnjačkim glasovima i izbor sadašnjeg predsjednika gospodina Tursunovića samo srpskim glasovima. Ovakav politički proces u Srebrenici nije od jučer. U prošlom sazivu SO Srebrenica u vlasti je bila bošnjačka manjina sa srpskom većinom, samo je sad taj problem izražajniji i vidljiviji.

 

Salko Tursunović je djelovao u u koaliciji „Moja adresa Srebrenica“ kao član SBiH.

 

Stranka za BiH čiji sam i ja član je formirana da čuva, brani i odbrani BiH kao državu, zato smo odmah donijeli Odluku o brisanju iz članstva gospodina Tursunovića, jer je strateško političko opredjeljenje SBiH da na predstojećim izborima nastupamo zajedno sa ostalim probosanskim strankama u etitetu RS.

 

Živite i radite u Potočarima kao nastavnica matematike i fizike. Gledajući na Vas može se reći da zajedničkog života u Srebrenici ima.

 

Da li je to tako? Koliko je teško na leđima nositi teret rata?

 

– U sferi svakodnevnog života Srbi i Bošnjaci sasvim normalno komuniciraju, zajedno rade, druže se, pomažu se, koriste usluge jedni drugih, ali kad se iz sfere svakodnevnog života uđe u sferu politike, onda nastaju problemi. Velikosrpska nacionalistička politika želi da dominira na način da institucionalno diskriminira Bošnjake i ne želi da gradi demokratsko bosanskohercegovačko društvo gdje će svi sastavni dijelovi (narodi, vjere, kulture, jezici, pisma, tradicije, biti ravnopravni.

 

– Kao neko ko radi sa mladim ljudima, šta možete reći koliko su djeca Srebrenice spremna na zajednički život?

 

-Svakodnevno svjedočim da su djeca Srebrenice spremna na zajednički život, oni su najnevinija bića i žele da žive bez mržnje u miru i slozi, zato niko nema pravo da im to uskrati. Djeca Srebrenice idu zajedno u vrtić i školu, treniraju zajedno razne sportove, nastupaju zajedno u KUD-u „Vaso Jovanović“, igraju u FK Guber, druže se u slobodno vrijeme, zajedno odlaze na utakmice, izlaze na ista mjesta.

 

Razgovarala: E. KOKOR

(28)

BEGIJA SMAJIĆ, POSLANICA U NSRS-a ZA “SB”: “Ne treba svaku Dodikovu tvrdnju prihvatiti kao tačnu, jer on vrlo često govori nebuloze da mu se mnogi češće smiju nego dive“

About The Author
-