Rat u Ukrajni opet je aktualizirao retoriku Hladnog rata…

 

Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu i zaoštravanja odnosa sa Zapadom retorika Hladnog rata sve je prisutnija. Nuklearni rat je nešto čega se svijet više od 30 godina poslije pada SSSR-a opet počeo pribojavati. Zasluge za to ima ruski predsjednik Vladimir Putin koji je nuklearno naoružanje stavio u visoko stanje pripravnosti. Britanski stručnjak za oružje Hamish de Bretton–Gordon i stručnjak za sigurnost profesor Anthony Glees sa Sveučilišta u Buckinghamu za porebe Mirrora odgovorili su na neka od ključnih pitanja oko toga koliko rusku nuklearnu prijetnju treba ozbiljno shvatiti.

 

 

1. Što je Putin mislio pod tim da stavlja nuklearno oružje u stanje visoke pripravnosti?

 

Glees: “Upitno je znači li ovo išta u vojnom smislu jer su ruske nuklearne bombe baš kao i NATO-ove uvijek spremne. Želi da mislimo da smo u nekakvom stanju više nuklearne uzbune.”

 

Bretton-Gordon: “Za mene je to distrakcija. Rat ne ide kako je planirao. Nije mislio da će se Zapad držati zajedno te je ostao zatečen time da EU i Britanija surađuju tako blisko”.

 

 

2. Može li Putin stvarno pritisnuti nuklearni gumb?

 

Glees: “Samo netko tko je dementan bi se uopće poigravao idejom o nuklearnom ratu, ali postoji mogućnost da je Putin stvarno dementan, pa to moramo shvatiti ozbiljno. On zna da ne smije izgubiti ovaj rat, pa ako osjeća da će izgubiti, mogao bi razmisliti o izvršenju te prijetnje.”

 

Bretton-Gordon: “Putin bi mogao razmisliti o stavljanju taktičkog nuklearnog oružja u Ukrajinu ako je stvarno lud i misli da Zapad neće reagirati.”

 

 

3. Koliko nuklearnih bombi ima Rusija, koje vrste i gdje?

 

Profesor Glees kaže da to nitko ne zna sa sigurnošću. Međutim, procjenjuje se da Rusija posjeduje više od polovice od ukupno 14 tisuća nuklearnih bombi. Procjenjuje se da SAD ima 5.550, a Velika Britanija 225.

 

 

4. Koliko im je potrebno da bi bile ispaljene?

 

Bretton-Gordon: “Kada se izda zapovijed potrebno je nekoliko minuta da budu spremne i 20 do 30 minuta da dođu do mete”.

 

 

5. Kako izgleda proces lansiranja? Postoji li crveni gumb i tko ga ima?

 

Glees: “Putin ima kodove za svojim stolom koji ga povezuju sa svim lokacijama na kojima je nuklearno oružje. Ne treba mu nitko reći da pritisne gumb, dok će general koji je zadužen za oružje morati poslušati njegovu zapovijed. Ako je sustav isti kao kod britanskih nuklearnih podmornica, prvo izađe kod pa general otvara pismo i zove ga da potvrdi zapovijed.”

 

 

6. Može li ili hoće li itko zaustaviti Putina ako odluči pritisnuti gumb?

 

Bretton-Gordon: “Nadam se da u Rusiji imaju iste provjere kao u Britaniji. Međutim, Putin je u posljednje vrijeme donio neke vrlo čudne odluke i očekujem da MI6 i CIA rade prekovremeno kako bi otkrili što se događa po ovom pitanju.”

 

Glees: “Za vrijeme Hladnog rata ruski pukovnik Stanislav Petrov zaustavio je nuklearni rat jer je odbio poslušati zapovijed iz Kremlja. To bi se moglo opet dogoditi ako Putin naredi napad. Međutim ako naredba ide za sve rakete koje se nalaze u Rusiji, nema razlike ako jedna osoba odbije poslušnost.”

 

 

7. Ako ih ispale, ima li Zapad obrambeni sustav koji bih ih mogao oboriti prije nego što pogode metu?

 

Bretton-Gordon: “Postoji obrambeni sustav, ali treba pretpostaviti da bi neke prošle. Također, Rusi su možda razvili tehnologiju kojim ga mogu zaobići. SAD je gradio sveobuhvatan sustav, ali to je prekinuto kada je Hladni rat završio.”

 

 

8. Postoji li nešto drugo što Zapad može napraviti da rakete ne polete?

 

Bretton-Gordon: “Apsolutno. To je glavni zadatak špijunskih mreža poput SAS-a, ali s druge strane i ruskih.”

 

 

9. Kako bi NATO reagirao kad bi do toga došlo?

 

Glees: “Ne bi pomeli samo Moskvu nego i ostale ruske gradove. NATO vjeruje u potpuno uništenje, jer nije dovoljno uništavanje samo jednog mjesta. Moraju shvatiti da je sve gotovo, stoga to nikada neće napraviti.”

 

 

10. Što bi se dogodilo kada bi jedna nuklearna bomba pala na Britaniju?

 

Glees: “Rusi bi gađali brojne mete po Britanji s ciljem da unište britanski sustav vlasti i da bi spriječili pokretanje naše odmazde. Jedna bomba zbrisala bi cijeli London. Bio bi to kraj života kakvog poznajemo.”

 

 

11. Kolika je vjerojatnost da će Putin koristiti nuklearni oružje u Ukrajini?

 

Bretton-Gordon: “Vrlo je mala vjerojatnost jer bi to vjerojatno započelo nuklearni rat. Mogao bi upotrijebiti kemijsko i biološko oružje koje je jednako razorno”

 

Glees: “NATO-ov stav je da će odmah uzvratiti ako se bude koristila i mala nuklearna bomba. No, nemojmo zaboraviti da bi se radijacija proširila svijetom pa i na Rusiju. Posljedice brzog ubijanja milijuna ljudi u Ukrajini nuklearnom bombom značila bi sporu smrt milijuna Rusa na njihovu tlu.”

 

 

12. Kako bi Zapad trebao smiriti situaciju?

 

Glees: “Putin je možda luđak, ali njegovi generali ne žele umrijeti, kao ni njihove trupe. Moramo biti jasni da svaka upotreba nuklearnog oružja, bojnog ili strateškog, dovesti do uništenja Rusije.”

 

Bretton-Gordon: “Moramo pregovarati s Putinom i ne smijemo pokazati nikakvu slabost. On je nasilnik i iskoristit će svaku slabost. Moramo pokazati ruskom narodu kakav je opasni megaloman. U Rusiji se puno ljudi protivi ratu i moramo potaknuti obične Ruse da izraze svoju zabrinutost.”

 

(Net.hr)

(34)

12 KLJUČNIH PITANJA O NUKLEARNIM BOMBAMA / Gdje su kodovi, koliko treba raketama i što bi se dogodilo: ‘Putin je možda luđak, ali njegovi generali ne žele umrijeti’