U nekim stvarima zaista postoji velika razlika između djevojčica i dječaka, za nešto je kriva biologija, a za nešto tipično roditeljsko ponašanje.
Kada govorimo o prvim riječima, djevojčice u prosjeku progovore čak četiri do pet mjeseci prije dječaka, a isto su tako brže i s prvim koracima. Kažu da je sasvim normalno da cure barem dva mjeseca ranije kreću istraživati svijet.
Jedan dio razloga leži u biologiji – definitivno, a “kriv” je estrogen – hormon koji djevojčicama pomaže da prije dječaka razviju važne neurološke veze između lijeve i desne strane mozga zbog čega su u mogućnosti ranije progovoriti, ali i ranije izraziti svoje osjećaje.
A kada već govorimo o ograničenjima, prostornim ograničenjima i tu je vidljiva jedna velika razlika. Djevojčice će dok su male, a i kasnije, radije birati igre na jednom mjestu gdje će se igrati satima s nekoliko igračaka, dok će dječacima uvijek trebati širi prostor.
Njima je skakanje, trčanje, penjanje i padanje potrebno da bi se pravilno razvili. No to isto tako znači i da će dječaci uvijek biti nestrpljiviji od djevojčica.
Od samog rođenja dječaci su puno osjetljiviji. Puno više plaču, čini se da se znatno teže prilagođavaju uvjetima u vanjskom svijetu te su puno skloniji infekcijama. Ali to se stanje mijenja s godinama pa curice u nešto kasnijoj dobi postaju osjetljivije i manje imune na bolesti. Nešto kao da su dječaci tu osjetljivost odradili ranije.
Izvor: (index.hr)
(12)
