Već dugo iz Washingtona nismo čuli tako snažnu podršku našoj državi kakvu je prije nekoliko dana izrekao republikanski senator Roger Wicker obraćajući se Senatu, s autoritetom predsjednika američkog Helsinškog komiteta.

 

 

„SAD i Evropa moraju nametnuti sankcije pojedinim bosanskim zvaničnicima koji su upleteni u korupciju i koji ignorišu Dejtonske parametre, bosanske zakone, sudske presude”, kazao je Wicker, pohvalivši američku administrraciju koja je sankcionirala Milorada Dodika i Nikolu Špirića.

 

Zapravo je senator Wicker i najzaslužniji za stavljanje Dodika i Špirića na američku „crnu listu“, mada naivni Dodik uporno ponavlja kako mu je sve napakovano u zgradi američke ambasade u Sarajevu.

 

PISAO OBAMINOJ ADMINISTRACIJI

 

Treba se naime prisjetiti da je upravo senator Roger Wicker u februaru 2016. godine napisao pismo tadašnjem državnom sekretaru SAD-a Johnu Kerryju u kojem je od njega tražio da poduzme aktivnosti kako bi se borio protiv „sve ozbiljnije korupcije“ u Bosni i Hercegovini.

 

Wicker je u tom pismu naveo kako je korupcija u našoj zemlji ugrozila evropski put te donijela veliki rizik za strane investicije.

 

Pismo je poslano 4. februara, a republikanski senator iz Mississippija u njemu ističe kako ga posebno zabrinjava korupcija u vitalnim državnim institucijama među visokopozicioniranim političarima.

 

Wicker se založio i za kaznene mjere protiv korumpiranih političara, za koje – ne spominjući imena – predlaže zabranu ulaska u SAD-u i zamrzavanje sredstava.

 

On je u pismu ohrabrivao Obaminu administraciju da odobri dodatna sredstva kako bi se raskrinkala i dokumentirala korupcija u BiH i poduzeli kazneni koraci.

 

“Dokaze o korupciji trebalo bi podijeliti s našim evropskim partnerima, kako bi se Evropskoj uniji (EU) dala prilika za slične akcije. Koordinirani međunarodni napori protiv korupcije u Albaniji mogli bi poslužiti kao koristan primjer”, Wickerove su riječi.

 

JASAN GOVOR PRED SENATOM

 

U govoru pred Senatom prije nekoliko dana, senator Roger Wicker ponavlja ključne tačke iz pisma koje je prije dvije i po godine uputio Obaminoj administraciji.

 

Suština njegovog obraćanja Senatu o stanju u BiH, zapravo je zahtjev da se njegova država ponovo posveti BiH.

 

“Važno je za ovaj Senat i za ovu zemlju da se ponovo zainteresuju za Bosnu i Hercegovinu”, započeo je Wicker svoj govor.

 

“Tokom moga rada u Kongresu, a pogotovo nakon što sam se pridružio Helsinškoj komisiji, kojom sada predsjedavam, zaokupiran sam Zapadnim Balkanom. Mada je naš odnos prema svim tim zemljama važan, Sjedinjene Države imaju poseban interes u Bosni i Hercegovini i mi se moramo na to koncentrirati”, rekao je.

 

Govorio je o svojoj posjeti BiH u julu ove godine.

 

“Nastojali smo da vidimo zemlju i čujemo šta imaju reći njeni građani a ne samo da se sastajemo sa političarima”.

 

Pričao je o svojoj posjeti Trebinju, Mostaru i Sarajevu, i o razgovorima koje je vodio sa međunarodnim i domaćim zvaničnicima i građanima “koji teže ka boljoj budućnosti.”

 

“Bosna je bila prioritet SAD-a 1995. Konflikt koji se desio u Bosni 1992. nije potekao iznutra. Bosna je bila žrtva raspada Jugoslavije i ekstremnih nacionalističkih sila koje su se raširile po cijeloj regiji, prije svega srpskog vođe i ratnog zločinca Slobodana Miloševića”, rekao je.

 

“Nakon što su SAD utjecale na to da se sklopi Dejtonski sporazum, četvrt stoljeća poslije i nakon uloženih znatnih diplomatskih i vojnih napora kao i strane pomoći, fizički ožiljci su zacijelili, ali se zemlja nije razvila u naprednu demokratiju kakvu njeni stanovnici zaslužuju”, rekao je senator Wicker.

 

“Mostar je ostao etnički podijeljen grad u kojem djeca idu u zasebne škole pod jednim krovom”, istakao je senator naglasiši da mnajine nemaju pravo da obnašaju određene političke funkcije.

 

“Sada je 2018. godina. Predstavnici manjina ne mogu da se kandiduju za državno Predsjedništvo, samo zbog svoje etničke pripadnosti. Također, ni Bošnjaci ni Hrvati u Republici Srpskoj ni Srbi u Federaciji BiH ne mogu da se kandiduju za Predsjedništvo zbog svoje etničke pripadnosti, u Evropi, u 2018. godini. Ne mogu ni brojni građani koji su, po principu, odbili da se izjasne u vezi sa svojom etničkom pripadnosti.

 

Ovo se nastavlja i pored brojnih presuda Evropskog suda za ljudska prava koje kažu da ovu manjkavost treba ispraviti u Ustavu”, poručio je Wicker.

 

“Ovo je jednostavno pogrešno, i mora prestati”, ocijenio je senator.

 

Povrh svega, nezaposlenost mladih je jedna od najvećih u Evropi i mnogi odlaze i traže budućnost u Evropi ili SAD. Odluke u ovoj zemlji donose političari koji nisu odgovorni ljudima. Korupcija je veoma raširena, istakao je.

 

PROTIV PODJELA I NOVIH ENTITETA

 

“U oktobru će se održati izbori po sistemu koji favorizuje status quo i otpori prema izbornim reformana koje bi Bosancima davale veći izbor su veoma jaki”, kazao je Wicker.

 

“U našem je nacionalnom interesu da pomognemo promjene u BiH. Predlažem sljedeće: Sjedinjene Države i naši prijatelji u Evropi moraju, nedvosmisleno, iznijeti stav da je Dayton osnovni pravac, što znači da je jedino dopustiv napredak. Podjele ili proglašavanje novih entiteta bi trebali jasno biti van diskusije.

 

SAD i Evropa moraju nametnuti sankcije pojedinim bosanskim zvaničnicima koji su upleteni u korupciju i koji ignorišu Dejtonske parametre, bosanske zakone, sudske presude”, kazao je Wicker, te je naveo primjere gdje je to već urađeno, spominjući sankcije koje je SAD uvela protiv Milorada Dodika i Nikole Špirića.

 

“Međutim, ovo bi se trebalo proširiti, i glavni gradovi u Evropi bi trebali da nam se pridruže u tom smislu”, zaključio je.

 

Senator je izrazio nužnost da se MAP aktivira “bez odlaganja”.

 

Također je rekao da je potrebno da međunarodna zajednica zagovara brzo formiranje novih parlamenata i vlada na svim nivoima čim se završe izbori, ali da se zatim posveti “intenzivnim reformama” kojim bi se eliminisala diskriminacija u kriterijma za pojedine pozicije, osiguralo da izvršna tijela efikasno služe narodu i štite ga, i da se eliminiše korupcija u zdravstvenom sistemu, kao i u mnogo drugih sektora.

 

“Naša politika se mora vratiti nazad na početno stajalište univerzalnih principa individualnih ljudskih prava i građanski orijentisane vlasti”, rekao je.

 

Istakao je da ne bi trebao postojati razlog da bošnjački, srpski ili hrvatski glasači ne mogu glasati za kandidate drugih nacija ili za multietničke partije.

 

“Veći naš angažman je u interes Sjedinjenih Američkih Država – ekonomski interes kao i nacionalni. Naši protivnici – posebno, ali ne ekskluzivno, Rusija – ne žele ništa više nego da učine da američki napori propadnu na kraju, i osigurali bi da se posljedice osjete širom cijelog svijeta. Trenutni trendovi u zemlji pogoduju ulasku ekstremista u Evropu”, kazao je Wicker.

 

Na kraju svoga obraćanja Wicker je istakao kako narod u BiH, ali i u susjednim zemljama, znaju da su u Evropi, ali smatraju SAD svojim najvjernijim i najiskrenijim prijateljem.

 

“Oni žele naše prisustvo i angažman, i uzimajući u obzir tragedije koje su preživjeli, oni su zaslužili našu podršku i prijateljstvo”, jasan je bio Roger Wicker.

(288)

DODIK JE NA KRIVOM TRAGU: Ovaj čovjek je najzaslužniji što je dospio na crnu listu